Lekcije

Prilikom rada u fotografskom studiju među profesionalnim fotografima kao izvor svjetla svakako je najomiljenija studijska bljeskalica. Prilikom rada u fotografskom studiju među profesionalnim fotografima kao izvor svjetla svakako je najomiljenija studijska bljeskalica. Iako kao početna investicija može izgledati skupo, dugoročno je to najisplativije ulaganje u rasvjetu jer dobra bljeskalica će odraditi tisuće snimanja i može raditi 10 pa i...
Danas je snimiti fotografiju jeftinije nego ikad prije, pa se postavlja logično pitanje koliko koristiti tu privilegiju. Rastom standarda u naše živote pod normalno ulaze kojekakve pogodnosti koje su se nekad smatrale luksuzom. Tako je i u fotografiji, oprema kojom se danas koristi prosječan hobist bila je san nekadašnjih profesionalaca, no nije u pitanju samo oprema, danas je jeftinije nego ikad snimiti fotografiju, a dolaskom digitalne...
Dodatke za podešavanje rasvjete možemo podijeliti u 3 glavne skupine: 1. Dodatke za podešavanje rasvjete možemo podijeliti u 3 glavne skupine: 1. sjenila i reflektori 2. usmjerivači 3. raspršivači. Pri tome su zapravo, strogo gledajući uređaji iz prve dvije skupine usmjerivači jer ih koristimo za usmjerivanje svjetlosti "gole" bljeskalice, no koristimo ih na različite načine i uz različite rezultate,tako da je ovakva podjela ipak opravdana...
U fotografiji najčešće koristimo pet osnovnih tipova umjetne rasvjete: nitraphot žarulje, halogene žarulje, HMI žarulje, fluorescentne cijevi i bljeskalice. Naravno da je moguće fotografirati i uz otvorenu vatru ili visokotlačne natrijeve žarulje, no njih nikako ne možemo ubrojiti u standardnu fotografsku rasvjetu. U fotografiji najčešće koristimo pet osnovnih tipova umjetne rasvjete: nitraphot žarulje, halogene žarulje, HMI žarulje,...
Kao što smo već naučili na slikovnom osjetilu nalaze se fotodiode - elementi osjetljivi na svjetlost. Kao što smo već naučili na slikovnom osjetilu nalaze se fotodiode - elementi osjetljivi na svjetlost. O njima se često govori kao o pikselima, iako one nisu pikseli nego poluvodički elementi koji generiraju informaciju iz koje će nakon obrade signala nastati pikseli. Zato se u digitalnoj fotografiji donekle pogrešno uvriježio termin Pixel...
Piksel je osnovni element digitalne slike Ime mu je nastalo kombinacijom riječi "picture element", ta se kombinacija skraćeno izgovarala kao riječ pixel, pa su je ubrzo tako počeli i pisati. U našem jeziku koristimo istu riječ samo sa slovom "k" umjesto "x" – piksel. Da bi piksel bio element slike mora mu se moći dodijeliti neke vrijednosti, prva i najvažnija je adresa, odnosno pozicija u bitmapi. Kao što na šahovskoj ploči pojedina polja...
Imaging sensor ili kako bi mi to na hrvatskom rekli slikovno osjetilo, nalazi se u srcu svakog digitalnog foto aparata. To je poluvodički sklop odnosno preciznije poluvodički čip u kojem se nalaze fotodiode osjetljive na svjetlost. Kad na njega padne slika koju projicira objektiv svjetlost se u fotodiodama pretvara u električni signal. Iako ima različitih tipova, izvedbi i struktura najrašireniji je CCD čip, shematski ga možemo jednostavno...
Što zapravo znači pojam digitalno? Korijen je u složenici digit-all iz engleskog jezika, a slobodan prijevod bi bio "sve je izraženo brojevima". Što zapravo znači pojam digitalno? Korijen je u složenici digit-all iz engleskog jezika, a slobodan prijevod bi bio "sve je izraženo brojevima". To je zaista tako, digitalna slika i nije ništa drugo nego skupina brojeva pohranjena na odgovarajući medij, a to znači da se matematičkim operacijama brzo i...
Pojava nepostojećeg signala kao posljedica krivog uzorkovanja U digitalnoj obradi signala u nekim se slučajevima mogu se pojaviti nepostojeće informacije, ako se ta nepostojeća informacija pojavi kao signal niže frekvencije od izvornog signala naziva se alias. Ova pojava nastaje kao posljedica krive učestalosti uzimanja uzorka signala u procesu kvantizacije, a u digitalnoj se slici javlja kad ona sadrži ponavljajuće uzorke. Prilikom nastajanja...
U svijetu digitalne fotografije uvriježilo se žarišnu duljinu objektiva izražavati u jedinicama ekvivalentnim za format od 35 mm. U svijetu digitalne fotografije uvriježilo se žarišnu duljinu objektiva izražavati u jedinicama ekvivalentnim za format od 35 mm. Jedan od osnovnih razloga je što se u raznim modelima digitalnih foto aparata razlikuje veličina čipa, a u koju će kategoriju objektiv pripadati ovisi isključivo o omjeru žarišne duljine...

Stranice