Stabilizacija slike

Što je to, je li nam potrebna i na koje je načine danas proizvođači izvode?

Htjeli mi to ili ne ovisno o uvjetima snimanja, fotografskom aparatu i fotografovom psihofizičkom stanju u određenoj nam se mjeri tresu ruke te dolazi do slabijeg ili jačeg pomicanja aparata prilikom pritiska na okidač. No nisu nam zbog toga sve slike uvijek mutne, tu pojavu najčešće primjećujemo kod malih brzina zatvarača. Pravilo je da kad recipročna brzina zatvarača postane manja od žarišne duljine, drhtanje aparata postaje primjetno, odnosno slika postaje mutna. To znači da s žarišnom duljinom od 50 mm ne bi trebalo fotografirati s brzinama zatvarača koje traju duže od 1/60 sekunde, kao što je na primjer 1/30 ili još gore 1/15 sekunde, sve to normirano na žarišnu duljinu za 35 mm format. Kad nam se zbog slabog svjetla dogodi takva situacija rješenje nalazimo u upotrebi stativa, no kako nije praktično uvijek nositi stativ proizvođači su našli novo rješenje, umjesto aparata stabilizirati sliku.

U pravilu postoje tri načina stabilizacije slike:
optička – stabilizacija u objektivu
mehanička – stabilizacija senzora
elektronička – visoki upotrebljivi ISO, obrada signala

Sustav stabilizacije u aparatu DSC T30 © SonyKrenimo redom – optičku stabilizaciju slike u SLR objektive prvi je uveo Canon, njihovi objektivi s tom mogućnošću imaju u nazivu dodatak IS, Nikon koji je proizveo prvi kompaktni digitalni aparat sa stabilizacijom, a koji je ubrzo slijedio Canon s ugradnjom stabilizacije u SLR objektive na takve objektive stavlja oznaku VR. Optička stabilizacija nekad je bila rezervirana samo za najskuplje objektive, a danas je možemo naći ne smo u kompaktnim aparatima, nego čak i u stilskim aparatima, aparatima profinjenog dizajna. Tipičan primjer su fotografski aparati DSC T9 i DSC T30 kompanije Sony koji u kućištu širine tek 2 cm imaju ugrađen ne samo objektiv s trostrukim zumom, nego i s optičkom stabilizacijom. Način rada je u principu identičan kod svih proizvođača, postoje žiroskopski senzori koji detektiraju pomake aparata u x i y smjeru, a ugrađeni su u objektiv ili u tijelo aparata. U objektivu se nalazi leća ili grupa leća koje su pokretne i povezane s dva motora. Motori preko mikroprocesora dobivaju podatke od žiroskopskih senzora, pa ako senzor za x smjer detektira pomak (taj se pomak u stručnoj terminologiji naziva "pitch") leća unutar objektiva se pomiče tako da se projekcija slike pomiče u odgovarajućem smjeru kako bi kompenzirala pomak aparata. Ista se pojava događa ako senzor za y smjer detektira pomak (taj se pomak u stručnoj terminologiji naziva "yaw"). Ako je pomak dijagonalan oba senzora reagiraju i leća se opet pomiče na odgovarajući način, pomak po z osi trebao bi kompenzirati sustav za automatsko izoštravanje, z os je os koja prolazi kroz objektiv. Kod normalnog drhtanja ruke prosječni kutni pomaci iznose 0,3 do 0,5 stupnjeva, a frekvencija pomicanja najčešće je u području od 5 – 10 Hz (5 – 10 pomaka u sekundi) pa su sustavi stabilizacije najaktivniji u tom području.

Sustav stabilizacije u aparatu Alpha 100 © SonyMehaničku stabilizaciju slike pod nazivom Anti-Shake prva je primijenila Minolta, u nekim njezinim kompaktnim aparatima pomicao se cijeli objektiv, a kasnije su taj princip prilagodili na DSLR aparate u kojima se pomiče CCD čip. Danas se taj sustav koristi u DSLR aparatima marke Alpha, kompanije Sony gdje je dodatno poboljšan kako bi kompenzirao ne samo drhtanje ruku nego i nestabilnost tijela, tako da SSS (Super SteadyShot) kako ga Sony naziva djeluje i u području niskih frekvencija, ispod 1 Hz. Princip rada je isti, žiroskopski senzori detektiraju pomak, a piezo elementi pomiču CCD sklop. Ovo proširenje djelovanja na niske frekvencije pokazalo se vrlo učinkovito, tako da takav oblik stabilizacije djeluje i prilikom snimanja s nestabilnih podloga. Kao primjer prilažemo fotografiju snimljenu sa Sony Alpha 100 aparatom pri žarišnoj duljini od 200 mm što na tom aparatu iznosi 300 mm normirano na 35 mm format uz brzinu zatvarača od 1/10 sekunde, fotografija je snimljena bez upotrebe stativa, s broda, znači s podloge koja ima pomake u području niskih frekvencija.

300 mm (eq. 35 mm) - 1/10 - Alpha 100 © Damir TiljakOvakvi sustavi za stabilizaciju slike omogućavaju korištenje znatno dužih brzina zatvarača pri fotografiranju iz ruke, ovisno o izvedbi sustava i situaciji prilikom snimanja poboljšanje iznosi u prosjeku od dva do tri ekspozicijska koraka iako se ponekad može pokazati i efikasnije. Sustavi stabilizacije nisu 100% efikasni, oni znatno smanjuju broj mutnih fotografija, no greške se i dalje događaju. Koliko god nam sustav za stabilizaciju pomaže ponekad nam i odmaže, tipičan primjer je kod fotografiranja objekata u pokretu kada bi pokušaj stabilizacije u smjeru u kojem pokrećemo aparat dao mutnu sliku. U takvim slučajevima horizontalnu stabilizaciju treba isključiti. U nekim slučajevima to se radi sklopkom na objektivu, a u nekima sustav prepoznaje karakterističan pokret aparata te isključuje stabilizaciju u horizontalnoj osi, a ostavlja onu u vertikalnoj. Osim "panning" načina rada kod nekih objektiva s optičkom stabilizacijom postoje još dva načina rada: kontinuirani i za vrijeme snimanja. Kod kontinuiranog načina rada stabilizacija je uključena i prilikom kadriranja što za posljedicu ima da se slika u tražilu trese, neke fotografe to smeta, a kod nekih uzrokuje posljedice slične morskoj bolesti, stoga je moguće koristiti način rada kod kojeg se stabilizacija uključuje tek u momentu kad fotograf pritisne okidač.

Elektronička stabilizacija koju promoviraju proizvođači fotografskih aparata najčešće se svodi na visoke upotrebljive ISO vrijednosti. Ovo je više marketinški trik, jer se zapravo ne radi o stabilizaciji nego o povećavanju brzine zatvarača za iste uvjete snimanja. Postoji i prava elektronička stabilizacija u kojoj se elektronički obrađuje slika, ako žiroskopski senzori očitaju pomak, elektroničkom se obradom signala na CCD-u slika pomiče u suprotnom smjeru kako bi se kompenzirao pomak CCD-a. Ovaj se način stabilizacije koristi uglavno kod video kamera, kako bi se slike u nizu bolje poklopile jedna preko druge.

Kategorija: 
Foto Tehnologija

Objavljeno: 14.10.2006.