Tehnologija proizvodnje objektiva

Zašto su neki objektivi skuplji od drugih? Koja je razlika?

Donosi li razlika u cijeni između jeftinog i skupog objektiva zaista toliku razliku u kvaliteti slike? Na ovo pitanje ne može se dati jednostavan odgovor. Kad bi to bilo moguće svi bi za njega već znali. Sa sigurnošću možemo reći da je cijena objektiva proporcionalna trudu i materijalu koji je u njega uložen. No koliko taj trud i materijal djeluju na kvalitetu slike nije lako odgovoriti. Postoje objektivni pokazatelji kvalitete pojedinih objektiva, no postoje i oni subjektivni koje nije lako izmjeriti i objasniti. O nekima, kao što je bokeh, smo već pisali. Neke druge kao što je to MTF krivulja ćemo uskoro objasniti. U ovom tekstu ćemo se ukratko pozabaviti proizvodnim procesom objektiva.

Odjel za konstrukciju objektiva nekadašnje MinolteDanašnji su objektivi znatno poboljšani u odnosu na objektive od prije 50 ili više godina i ne samo da su bolje kvalitete nego su uglavnom i jeftiniji. Jeftiniji su zato što je proizvodnja masovnija nego ikad u povijesti, a kvalitetniji su zahvaljujući novim spoznajama i napretku tehnologije i znanosti. Postoje tri osnovna područja znanosti i tehnologije u kojima je napredak omogućio proizvodnju objektiva kakve danas koristimo.
Prvi je razvoj računalne tehnologije koji je omogućio izvođenje kompliciranih proračuna bez kojih ne bi došlo do tako zamjetnog napretka u konstrukciji. Do pojave računala proizvodnja objektiva bila je umjetnost koliko i znanost. Parametri koje treba izračunati za kvalitetan objektiv toliko su brojni da ih je teško sve obuhvatiti čak i uz pomoć računala. I s računalom su iskustvo, intuicija i talent još uvijek važni čimbenici prilikom konstrukcije objektiva, razlika je što će optički inženjer brže doći do rezultata i moći će izvesti računalne simulacije bez stvarne konstrukcije objektiva. Svaki proizvođač objektiva ima programe napravljene prema specifikacijama za svoje potrebe u koje je ugradio vlastito iskustvo skupljano desetljećima. To je razlog zašto je optika poznatih proizvođača u pravilu još uvijek kvalitetnija od one koju proizvode male nepoznate kompanije. Drugi važan čimbenik je razvoj anti refleksnih slojeva bez kojih ne bi postojali zoom objektivi kakve danas poznajemo. I treći najvažniji čimbenik koji uvjetuje današnju kvalitetu objektiva, odnosno fotografske optike su sve kvalitetnija optička stakla.

Peć za taljenje optičkog staklaJoš prije tridesetak godina zoom objektivi bili su skupa egzotika prepuna kompromisa. Takve objektive dobre kvalitete nije bilo moguće konstruirati bez stakala velikih indeksa refrakcije razvijenih u posljednjih tridesetak godina. Da bi postigli potrebne karakteristike proizvođači u stakla dodaju skupocjene okside rijetkih metala kao što su lantan, tantal, niobij ili iterbij; silicij dioksid postepeno je zamijenjen bor trioksidom pa su nastala borsilikatna stakla i borova stakla.
Proizvodnja optičkog stakla vrhunske kvalitete kompliciran je i skup proces. Za taljenje stakla upotrebljavaju se posude od najčišće platine kako u talinu ne bi ušli nepoželjni dodaci. Proces se odvija u uređajima s kontroliranom atmosferom pri temperaturama od 1350 celzijusovih stupnjeva. Hlađenje ovako pripremljenog stakla također je precizno kontrolirani proces. Talina se hladi tempom od pola stupnja na dan. Hlađenje optičkog stakla na sobnu temperaturu traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Tako pripremljeno staklo vrlo je skupo. Staklo za APO leće sadrži desetak različitih dodataka i košta 60 puta više od običnog optičkog stakla. Kako se cijena formira po kilogramu stakla, a APO staklo je dvostruko teže od običnog, za leću od APO stakla treba dvostruka masa stakla, što znači da je APO leća skuplja ravno 120 puta od leće izrađene iz standardnog optičkog stakla. Karakteristike takve leće mjere se za 9 različitih frekvencija svjetla na vrijednost od 7 decimala.

Poliranje lećaSve ove specifikacije ne vrijede ništa ako leća nije precizno obrađena, centrirana i usklađena s ostatkom optike u objektivu. Tolerancije su minimalne i mogu se postići samo specijalnim strojevima i preciznim mjerenjem. Staklo treba izbrusiti i polirati preciznošću od desetine tisućinke milimetra, savršeno očistiti, nanijeti odgovarajuće anti refleksne slojeve i tako dobivene leće spojiti u odgovarajuće grupe u kojima svaka leća moraju ležati točno na optičkoj osi.
Grupe leća smještaju se u nosače koji su izrađeni od kombinacije aluminija i mjedi. Unutar objektiva treba smjestiti zaslon, kod objektiva s automatskim izoštravanjem i uređaj za pomicanje leća, a kod zoom objektiva i za pomicanje pojedinih grupa. Ne treba čuditi što su vrhunski objektivi skup proizvod, a takvi će i ostati. Vratimo se na ono što takvi objektivi nude u odnosu na jeftinije, koje često nazivamo konfekcijskim objektivima. Kao prvo to je kvaliteta izrade. Ovakav je objektiv precizan optički instrument i svoju će preciznost zadržati dugi niz godina. Jeftiniji objektivi koriste jeftinije staklo koje je smješteno u plastične nosače. Takvi će se nosači brzo trošiti i leće više neće biti dobro podešene, kvaliteta objektiva će padati s upotrebom, a ni u početku zapravo neće biti tako dobra kao što je kod skupljih primjeraka. Sve ima svoju cijenu, a kod objektiva ta je cijena uglavnom proporcionalna onome što će on pružati. Zato nemojte štedjeti na objektivu, radije kupite jedan dobar objektiv po većoj cijeni nego nekoliko jeftinih. Naravno postoje i specijalni izrazito skupi objektivi čija cijena ne opravdava kvalitetu, jer iza određene granice sve manji pomaci u kvaliteti sve više koštaju. Takvi su objektivi zaista napravljeni za posebne potrebe, a tko ima potrebe za takvom kvalitetom ima najčešće i za cijenu takvog objektiva.

Kategorija: 
Foto Tehnologija

Objavljeno: 12.02.2007.