Sony Alpha 100 – test

U proteklih desetak dana više sam se puta imao prilike družiti s novim modelom DSLR aparata kompanije Sony.

© SonyKao jednom od odabranih fotografa i novinara koje je Sony poveo duboko u pustinju Maroka na druženje s novim proizvodom dopala me prilika da u više prilika isprobam novi fotografski aparat kompanije Sony, Alpha 100. Kako je uvijek bilo više zainteresiranih nego aparata nikada ga nisam uspio zadržati na dovoljno dugačak period u kojem mogu napraviti seriju kontroliranih testova, no to zapravo i nije važno jer se ionako grozim testova u kojima se rade fotografije testnih karti kojima je cilj pronaći krajnje domete nekog uređaja u © Sonydesetinu postotka. Fotografski je aparat, htjeli mi to priznati ili ne, samo alat i iako za zaljubljenike u fotografiju on često ima neko više, gotovo mistično značenje, ispunjenje njegove svrhe iskazuje se tek kroz fotografiju. Da bi se fotografija materijalizirala u svom svojem potencijalu potreban je niz alata koji moraju biti što je moguće manja prepreka između mentalnog procesa koji se odvija u fotografovoj glavi i scene koja se nalazi pred njim.
© SonyLakoća i jednostavnost upotrebe aparata stoga igraju važnu ulogu u tom procesu, pogotovo kad se u rukama nađe uređaj bogat mogućnostima. Ovdje se zapravo radi o osobnom odnosu s fotografskim aparatom, jer ono što nekome može biti logičan i jasno razumljiv raspored gumbi i komandi, za drugoga može biti prava noćna mora. Do sada se pokazalo da veliki broj korisnika izuzetno zadovoljava ergonomija i
© Sonyupravljačka logika koja je ugrađena u proizvode nekadašnje Minolte, stoga me veseli što mogu najaviti da se situacija nimalo nije promijenila, a to nas ne treba čuditi jer je Sony zadržao kompletan razvojni tim Minolte i očito će nastaviti putem kojeg su oni zacrtali. Pametan je to potez, jer će njime biti zadovoljni svi stari korisnici Minolte koji se zapravo samo moraju naviknuti na novo ime.

© SonySve u svemu kao starom korisniku Minoltinih aparata još iz doba koje je prethodilo digitalnoj tehnologiji mogu sa zadovoljstvom reći da duh Minolte živi u Sony aparatu i ne samo da nije ništa oslabio, baš naprotiv znatno je ojačao. Sve je to krasno, no da ovaj prikaz ne bi odisao nekim nostalgičnim tonom krenimo mi bez imalo milosti secirati ovaj aparat. Prije svega moramo ga smjestiti tamo gdje mu je mjesto. Sve one koji su očekivali čudo treba odmah ohladiti, ovo je tek aparat za ulaz u klasu tzv. "entry level"
© Sonyodnosno najslabiji i najjeftiniji model u ponudi SLR aparata neke kompanije. Kao takav izrađen je od plastike, lagan je i nije predviđen za profesionalnu upotrebu, stoga ga apsolutno nema smisla uspoređivati sa jačim modelima konkurentnih proizvođača, treba ga uspoređivati sa uređajima iste kategorije. Kad sve to postavimo na prave osnove tek tada možemo objektivno ocijeniti što nam se nudi i po kojoj cijeni.

Stari 70-210 ima malih problema s oštrinom pri f/4 ali ostale su mu karakteristike neupitne © Damir TiljakVećina zainteresiranih krenut će s najčešće postavljenim pitanjem: koliko megapiksela ima aparat? Za sve brojače piksela odlična vijest, senzor ugrađen u aparat daje sliku veličine 10,2 MP. Radi se o CCD čipu s 10,8 milijuna fotodioda veličine 23,6 x 15,8 mm (APS veličina s umnoškom vidnog kuta od 1,5) primarnom RGB filtracijom i interlace sustavom skeniranja.

50/3,5 Macro pri f/3,5 pogledajte oštrinu travki po rubovima slike © Damir TiljakUpravo je veliki broj piksela koje generira Alpha 100 automatski doveo do uspoređivanja ovog aparata sa aparatima više klase kod ostalih proizvođača. Brojimo li samo piksele Sony je u startu ostvario znatnu prednost pred konkurencijom. Koliko će se ta prednost pokazati kod krajnjih korisnika, pogotovo onim zahtjevnijim ovisi o drugim čimbenicima, prije svega o objektivima.

Još jednom 50/3,5 Macro za više informacija pogledajte EXIF, sve postavke aparata su na standardnim vrijednostima © Damir TiljakAlpha 100 ima Sony Alpha bajunet koji je u potpunosti kompatibilan s Minolta A-type bajunetom, tako da će se na ovom aparatu osim novih Sony i Carl Zeiss objektiva bez problema moći koristiti i svi stari objektivi. Tako sam na Alpha 100 uz ostale isprobao objektiv iz 1985. godine 70-210/4, jedan od prvih ikada proizvedenih AF objektiva u svijetu, što se tiče funkcionalnosti radio je besprijekorno,
Još jednom 50/3,5 Macro uz sve postavke aparata na standardnim vrijednostima © Damir Tiljakšto se tiče kvalitete slike objektiv je pokazao neka ograničenja te se teško nosio s visokom rezolucijom čipa, 10,8 milijuna fotodioda na APS-C površini predstavlja visoku gustoću zapisa koja će biti kritična za veliki broj starijih objektiva. Na žalost ni kit objektiv 18-70/3,5-5,6 nije se pokazao u potpunosti dostojnim rezolucije aparata. U prvoj dijagnozi optužio sam JPEG kompresiju za teško izvlačenje Jpg iz aparata, 24-85/3,5-4,5 pri 85/4,5 © Damir Tiljakdetalja iz slike, no kad sam na aparat stavio stari ali vrlo kvalitetan Makro 50/3,5 Alpha je zablistala u svom sjaju i slika je odjednom pokazala svu raskoš razlučivosti 10+ milijuna piksela. Sve to opet treba postaviti u perspektivu, 18-70/3,5-5,6 plastični je kit objektiv (čak mu je i bajunet plastičan) za nezahtjevne korisnike sustava koji će se isporučivati u jednoj od kit opcija. Ima taj objektiv i dobrih strana, geometrijska su mu Jpg iz RAW konvertera, 24-85/3,5-4,5 pri 85/4,5 © Damir Tiljakizobličenja minimalna, tek nešto malo bačvastog izobličenja pri najširem kutu, što je impresivno postignuće za tako jeftin objektiv. Prema neslužbenim informacijama Alpha 100 trebala bi se prodavati po cijeni od 900 Eura za tijelo, 1000 Eura kao kit s navedenim objektivom i po 1100 Eura kao kit u kojem bi još bio pridodan 75-300/4,5-5,6.

75-300/4,5-5,6 pri 300/5,6 © Damir TiljakOd objektiva te cijene ne treba previše očekivati, pa i uskokutnik pati od svojih problema, a najveći je kromatska aberacija koja se u nekim uvjetima iskazuje u obliku ljubičastog obruba prilikom fotografiranja scena visokog kontrasta. Za one zahtjevnije možemo reći da ne trebaju brinuti, kod nas je nakon kraha Minolte na tržištu ostalo puno dobrih objektiva po povoljnim cijenama, što rabljenih Minoltinonih, a što čak i novih Sigminih u Prizmi. Tako su testovi sa Sigminim objektivima 105/2,8 Macro i 28-105/2,8-4 dali odlične rezultate i pokazali za što je sve ovaj aparat sposoban kad se na njega stavi dobra optika. Kao što možemo zaključiti senzor ovako velike razlučivosti dvosjekli je mač jer će pokopati sve loše objektive, no zato će ambiciozniji hobisti doći na svoje jer će s boljim objektivima iz njega moći izvući mnoštvo finih detalja, ako uzmemo u obzir kome su kitovi namijenjeni i kakvo je stanje glede
Sigma 28-105/2,8-4 pri 50/5,6 sve postavke aparata neutralne © Damir Tiljakkvalitete kit objektiva kod drugih proizvođača možemo zaključiti da će svi kupci biti više nego zadovoljni, a kad prerastu objektiv jednostavno će ga zamijeniti nekim naprednijim modelom. Kad smo već kod kompatibilnosti treba napomenuti da će Alpha biti kompatibilna i sa ostalim priborom iz Minoltinog proizvodnog programa, a najviše od svega me je iznenadila kompatibilnost sa starim bljeskalicama, tako se kod postavke bljeskalice na "Auto" opciju moj stari model 5200i pokazao izuzetno upotrebljivim, naravno da neke naprednije opcije kao ADI sustav nisu podržane, no pravo je čudo da bljeskalica radi jer Minolta na svojim modelima DSRL aparata nije uspjela zadržati kompatibilnost sa starijom generacijom bljeskalica.

Bljeskalica 5200i u zatvorenom prostoru kut glave 45 stupnjeva © Damir TiljakSlijedom svega navedenog možemo zaključiti da Alpha 100 koju će Sony ponuditi s cijelim nizom objektiva i pribora, ne samo da predstavlja temelj kompletnog novog sustava kojeg Sony nudi tržištu nego dolazi na tržište na kojem je već prisutno sve što poželjeti možete i to po vrlo pristupačnim cijenama. No to nije sve, koncepcija aparata je takva da će sav taj pribor u nekim detaljima nuditi performanse
Bez bljeskalice na otvorenom © Damir Tiljakkoje kod drugih proizvođača možete dobiti tek sa skupom specijaliziranom opremom, to se prije svega odnosi na objektive koji zbog stabilizacije slike ugrađene u tijelo aparata svi do jednog postaju objektivi sa stabilizacijom, čak i objektivi proizvedeni prije više od 20 godina. Nećemo sad ulaziti u detalje kako radi AntiShake odnosno Super SteadyShot kako se po novom zove, o toj ćemo tehnologiji
S bljeskalicom 5200i na otvorenom, na žalost ne rade naprede funkcije kao fill-in samo osnovna ekspozicija © Damir Tiljakviše pisati u posebnom tekstu, za sada je dovoljno napomenuti da se ta funkcija pokazala zaista odličnom i da je u Alphi poprilično poboljšana u odnosu na izvorni sustav. Od osoba koje su isprobale oba sustava i koje su se navikle na stabilizaciju u objektivu čuo sam primjedbe da ih smeta što se ne vidi stabilizacija slike, jer kod stabilizacije u objektivu se vidi da se slika smirila, dok se kod stabilizacije u tijelu vidi samo indikator rada sustava.
Stabilizacija slike 1/4 sekunde iz ruke uz 18 mm © Lucian RadulescuSustav stabilizacije u objektivu nisam imao prilike koristiti u svim uvjetima, no onoliko koliko sam ga koristio mogu reći da nisam imao prilike u tražilu vidjeti nemirnu sliku koja se smiruje. Grafička indikacija rada stabilizacije za mene se pokazala u potpunosti kao dobro rješenje, pogotovo ako se uzme u obzir da u pojedinim situacijama nisam niti svjestan da mi se aparat trese. Često sam, vidjevši indikator rada sustava kako signalizira trešenje aparata, uspio reagirati tako da sam više pažnje posvetio osobnoj kontroli te sam na taj način uspio u potpunosti eliminirati pokrete aparata ili ih smanjiti na minimum. Već samim tim sustav indikacije zaslužuje pohvale, čak i kad ne bi bio povezan sa sustavom za stabilizaciju smanjio bi broj strešenih fotografija na minimum, u sprezi sa stabilizacijom pažljivom se fotografu zaista više ne bi smjela dogoditi mutna fotografija.

Standardno snimljena fotografija © Damir TiljakKao što sam već napomenuo ergonomija Alfe 100 je odlična, sve važnije funkcije aparata izvučene su na poseban kotačić i jednostavno ih je mijenjati za vrijeme fotografiranja, tražilo je svjetlo i veliko iako nije bazirano na pentaprizmi nego je izvedeno ogledalima. Pokriva 95% scene, a faktor povećanja je 0,83 uz upotrebu objektiva od 50 mm. Korekcija dioptrije ugrađena je u tražilo u rasponu od +1 do – 2,5 dioptrija. U tražilu su vidljive i AF točke, njih 9 koliko ih aparat ima, osam ih je linijskih dok je centralna u obliku križa. Svi koji su se navikli na AF sustav kod Minolte odmah će se snaći i na Alfi, princip rada je isti iako se čini da je AF nešto poboljšan, no to ne mogu tvrditi s velikom sigurnošću jer nemam D5D kako bi ih usporedio. Sustav mjerenja svjetla definitivno je poboljšan, jer je broj segmenata za mjerenje povećan s 14 na 40, moguće je i mjerenje s naglaskom na središte scene
Fotografija snimljena uz D-R funkciju © Damir Tiljakte spot mjerenje. Aparat podržava niz funkcija koje ima svaki napredni sustav: kompenzaciju ekspozicije, zaključavanje ekspozicije i bracketing ekspozicije. Zatvarač je standardan zavjesni, putuje vertikalno, elektronički je kontroliran i podržava vremena ekspozicije od 1/4000 sekunde do 30 sekundi. Sinkroniziran je s bljeskalicom sve do 1/160 sekunde, odnosno do 1/125 sekunde kad je uključen Super SteadyShot. Bljeskalica ugrađena u aparat ima vodeći broj 12 pri ISO 100, podržava sve načine sinkronizacije uključujući i bežičnu kontrolu sistemskih bljeskalica. Brzina okidanja u kontinuiranom modu iznosi 3 slike u sekundi s neograničenim brojem uzastopnih slika (dok se kartica ne popuni) ako je pohrana u JPEG formatu, 6 uzastopnih slika u RAW formatu i 3 u RAW+JPEG formatima. Aparat prima CF kartice, MicroDrive i Memory Stick Duo i ProDuo kartice (uz
Fotografija snimljena uz D-R+ funkciju © Damir Tiljakodgovarajući adapter). TFT ekran na stražnjoj strani aparata ima 230.000 slikovnih točaka. Na njemu se mogu vidjeti sve informacije o slici, ima mogućnost automatske rotacije slike, prikazivanje histograma i informacija o pikselima s previsokom razinom, a sliku je moguće povećati sve do 12 puta. No ono što je mnogo zanimljivije od ovakvih standardnih podataka su neke nove funkcije koje ovaj aparat nudi, kao što je kontrola dinamičkog raspona slike koju je moguće izvesti na dva načina i u nekoliko stupnjeva. Sve to omogućuje novi procesor koji je dobio ime BIONZ, a koji u realnom vremenu obrađuje sliku u RAW formatu u 12 bitnom prostoru modificirajući gama krivulje. Ono što je Sony zapravo napravio je pametan RAW konverter koji analizira sliku i onda aplicira korekcije prije njezinog pohranjivanja. Time je zapravo uštedio jako puno vremena onima koji vole
Standardno snimljena fotografija u protusvjetlu © Damir Tiljakraditi u RAW formatu, a onima koji se s njime uopće ne žele baviti jer im je to prekomplicirano ili vremenski prezahtjevno donio sve pogodnosti koju RAW konverzija nudi uz samo jedan pritisak na odgovarajuću tipku. Ovo jako podsjeća na Adaptive lighting tehnologiju koju je HP ugradio u svoje kompakte kako bi omogućio totalnim laicima dobivanje dobre slike kad je scena vrlo kontrastna, način rada nije isti, ali
Fotografija u protusvjetlu snimljena uz D-R funkciju © Damir Tiljakideja je. Time je Sony postao drugi proizvođač na tržištu koji se pobrinuo da osobe sa skromnim znanjem o fotografiji dobiju kvalitetne slike, a također je postao drugi proizvođač na tržištu koji ima ugrađeno čišćenje CCD senzora od prašine. Od CCD-a koji se pomiče kako bi stabilizirao sliku, do CCD-a koji se pomiče kako bi otresao prašinu nije veliki korak. Stresanje CCD-a ne događa se u visoko frekventnom
Fotografija u protusvjetlu snimljena uz D-R+ funkciju © Damir Tiljakpodručju, za razliku od Olympusa čiji sustav čišćenja radi u ultrazvučnom području, što je usput rečeno standardni način čišćenja optike preciznih mjernih instrumenata (optika se stavlja u ultrazvučne kupelji – kade – napunjene alkoholom, vibracije čiste optiku, a kad je izvadite iz alkohola osuši se u roku od minutu dvije i već je spremna za upotrebu) Sony je morao smisliti dodatan način lakšeg stresanja prašine s CCD-a jer je efikasnost stresanja pri nižim frekvencijama manja. Rješenje je nađeno u izuzetno efikasnoj anti-statičnoj presvlaci koja u prvom redu sprječava zadržavanje prašine na CCD-u, a ako nešto i ostane sustav čišćenja bi se za to trebao pobrinuti bez problema. Činjenica da je Sony organizirao prezentaciju Alfe u pustinji, u uvjetima suhog zraka koji pogoduje nastajanju statičkog naboja i u oblacima prašine koja se diže ako samo malo brže hodate, a da ne govorimo o tome što se dogodi kad projuri automobil, konj ili deva, govori da su vrlo sigurni u efikasnost sustava za čišćenje. Jedna dobra ideja je da se sustav uključuje prilikom isključivanja aparata, tako da ne morate čekati da vam aparat proradi dok sustav ne obavi svoj posao. Mislili su zaista na sve.

Kao što sam već napomenuo Alpha 100 je aparat za ulazak u klasu, kako će sve ovo izgledati i kako će ovi moćni mehanizmi funkcionirati u jačim modelima možemo samo zamišljati. Sony je svakako napravio sve što je moguće kako bi budućem korisniku olakšao život tako da slogan "We help you make better pictures" (Mi ćemo vam pomoći da napravite bolje fotografije) s kojim su ušli na DSLR tržište ima smisla za veliku većinu novih korisnika koji će uskoro preći s kompakta na DSLR. U narednim tekstovima predstavit ćemo sve te alate koji su ugrađeni u Alpha seriju. Sada nam ostaje pozabaviti se zadnjom važnom stavkom, a to je kvaliteta slike. Na žalost moram reći da je ovo sklisko područje. Naime primjerak kojeg sam donio u Hrvatsku nije se pokazao baš najbolje, a znam da može bolje jer sam vidio fotografije koje su napravili drugi fotografi na lansiranju proizvoda u Maroku. Također sam s njima razmijenio slike mailom i pokazalo se da ovaj primjerak zaista ima problema s kvalitetom slike. Štoviše svi su se čudili otkud mi uopće Alpha 100 jer će oni dobiti svoje testne primjerke tek idući mjesec.

Usporedba ISO vrijednosti, objektiv Sigma 28-105/2,8-4 © Damir Tiljak

Što zapravo ne valja sa slikom? Primjerak kojeg sam testirao u nekim je uvjetima imao je izuzetno jak šum u slici pri ISO vrijednostima višim od 400, a čini mi se da ima i lagani problem sa izoštravanjem jer nekako nije uvijek oštro ono na što je ukazala AF točka prilikom izoštravanja. Štoviše ova dva problema nekako kao da ovise o objektivu koji se nalazi na aparatu, stoga bih konačnu ocjenu kvalitete slike ostavio za sada po strani jer će uskoro doći novi primjerak aparata koji bi svakako trebao biti i konačna verzija. Vjerujem da će se slika popraviti jer kao što sam rekao postoje bolji primjerci slike, a za sada sami donesite svoj sud na osnovu priloženih fotografija.

Možda još treba spomenuti da je Sony uz aparat pripremio odlične programe Picture Motion Browser za katalogizaciju i pregledavanje fotografija (ali i videa) te Image Data Converter SR – program za rad s RAW formatima i konverziju u standardne formate: TIFF i JPEG.

Nekoliko slika u RAW formatu možete pronaći ovdje:
www.fot-o-grafiti.hr/downloadi/DSC05311.zip
www.fot-o-grafiti.hr/downloadi/DSC05312.zip
www.fot-o-grafiti.hr/downloadi/DSC05314.zip
www.fot-o-grafiti.hr/downloadi/DSC05317.zip

Kategorija: 
Foto Uređaji

Objavljeno: 20.06.2006.