Kompozicija

Kompoziciju smo spominjali u nekoliko tekstova.

Kompoziciju smo spominjali u nekoliko tekstova. Intuitivno svi znaju što je kompozicija, no koja je točno njezina definicija i zašto je trebamo proučavati? Postoji niz knjiga i tekstova o kompoziciji. U većini se ne iznosi definicija jer autori vjerojatno pretpostavljaju da je svima jasno o čemu se tu radi, no povremeno je ipak navedena:

1) Kompozicija je umjetnost postavljanja objekata tako da tvore sliku (E. Gordon Barber, Pictorial Composition in Monochrome and Colour, The Fountain Press, London 1946.).

2) Kompozicija je termin koji označava grupiranje elemenata slike tako da tvore skladnu i harmoničnu cjelinu (Wall`s Dictionary of Photography, American Photographic Publishing Company, Boston 1944.).

3) Kompozicija je sredstvo postizanja željene vizualne iluzije (Paul Jonas, Photographic Composition Simplified, The American Photographic Book Publishing Company, New York 1976.).

4) Elementarna kompozicija je organizirana metoda kojom se elementi slike usklađuju radi profinjene izgradnje (Milan Fizi, Fotografija, Epoha, Zagreb 1966.).

Pogledate li iz kojih knjiga su preneseni ovi navodi uočit ćete da se radi o starijim naslovima. Nešto novo teško ćete pronaći, čak i pretraživanjem po Amazonu, a o obilasku knjižara da i ne govorimo.

Drugo pitanje koje smo postavili jest zašto trebamo proučavati kompoziciju? Pođimo redom. Barber (1) objašnjava da je slika umjetna pojava budući da mi u prirodi nikad ne vidimo objekte poredane u okvir. Mi smo svjesno izuzeli predmete iz njihove okoline te ih moramo staviti u neki novi međuodnos. Kompozicija proizlazi iz tog međuodnosa, ona je vještina raspoređivanja objekata u četverokutnu formu, kako bi se različiti dijelovi poredali na najizražajniji način. Stoga trebamo znati kako to učiniti. Na ovo treba dodati da mi zapravo formom izražavanja, koja je u suštini prilagođena dvodimenzionalnom mediju, pokušavamo stvoriti kod promatrača osjećaj treće dimenzije.

Već smo napomenuli da fotograf nema takvu slobodu izražavanja kao slikar. Tim putem umijeće kompozicije objašnjava i Wall (2). On spominje vizualni sklad i harmoniju, uspoređuje slikara i fotografa. Fotograf komponira izrezom, promjenom i kontrolom svjetla te promjenom točke gledišta. Dok slikar može neki pejzaž proizvoljno izmijeniti i predstaviti kako mu odgovara, fotograf tek može izabrati točku gledišta i doba dana kad je svjetlo najpovoljnije, eventualno može postaviti ljude na, za ukupni dojam, pogodna mjesta.

© Damir TiljakJonas (3) ima najkompleksniji pristup. Prema njemu, fotograf nastoji postići određenu vrstu iluzije koja treba odgovarati našoj percepciji. Ako cilj nije postignut, može doći do čudnih pojava koje zbunjuju i iritiraju. Vidimo da se kompoziciji može različito pristupiti, no u konačnici svi autori primjenjuju ista, univerzalna, pravila, a među prvima je pravilna ravnoteža. No, prije nego krenemo u kompleksnije izlaganje pravila kompozicije. Ne bi bilo loše naučiti nešto o načinu funkcioniranja naše percepcije, da nam se na fotografijama ne bi dogodile neobične pojave koje spominje Jonas.

© Damir TiljakKao prvi primjer možemo uzeti efekt konvergentnih linija. Linije koje konvergiraju u točku što se nalazi izvan okvira slike naizgled mogu proširiti neko područje. Slika mosta odličan je primjer tog efekta. Linija ograde izlazi iz slike, a s lijeve strane se javlja i nova linija podnožja. Na desnoj strani slika ima manje linija te okvir slike izgleda uži. Oko je prevareno, a percepcija zbunjena. Slika za koju nam zdrav razum govori da je pravokutna ne izgleda tako našim osjetilima. Gledanje te fotografije unosi u promatrača nemir i zbunjenost, javlja se nelagoda, iako možda niste sigurni da je osjećate ona je svakako prisutna. Efekt je bolje vidljiv na jednostavnoj grafičkoj ilustraciji, ilustracija s desne strane zaista se nalazi u pravokutnom okviru. Ovakvih optičkih varki ima mnogo i dobro ih je poznavati kako nam se ne bi omakle čudne pojave na fotografijama. Kao što vidite u fotografiji ima još mnogo toga na što treba obratiti pažnju.

Kategorija: 
Estetika fotografije

Objavljeno: 19.10.2006.