Okidač

Funkcija okidača i važnost njegovog položaja za ergonomiju okidanja.

Okidač nam služi za aktiviranje procesa fotografiranja. Način funkcioniranja i položaj na kojem se okidač nalazi danas su gotovo identični za sve aparate, pa ipak postoje razlike, a one u nekim slučajevima mogu biti vrlo bitne jer o njima ovisi ergonomija okidanja. Naša je šaka prirodni produžetak ruke, ako ruku na prirodan način ispružite ispred sebe tako da vam šaka dođe u visinu lica na udaljenost od otprilike 40 cm primijetit ćete da se brid dlana nastavlja na liniju podlaktice i da zglob šake nije savijen.

Približite sad šaku licu i ustanovit ćete da ste se za korekciju udaljenosti poslužili zglobovima u laktu i ramenu, zglob šake i dalje nije savijen. To je prirodan način funkcioniranja ruke. Ponovite te dvije pozicije, samo zamislite da u ruci držite fotografski aparat, kompaktni digitalac kod kojeg kao tražilo koristimo LC zaslon i na prikjer SLR kod kojeg sliku kadriramo gledanjem u optičku projekciju, u idealnom slučaju položaj šake se ne bi trebao bitno promijeniti.

Vrijeme je da u ruke uzmemo i fotografski aparat, sad kad smo osvijestili prirodan položaj šake možemo vidjeti koliko on odstupa prilikom držanja aparata. Možda vam se u ovom trenutku cjela ta priča ne čini pretjerano važnom, ako mislite tu i tamo napraviti pokoju fotografiju ona zapravo i nije toliko važna, no kad fotografirate nekoliko sati ergonomija okidanja postaje jako bitna jer dolazi do zamora šačnog zgloba koji uzrokuje da nam ruka prilikom okidanja drhti, što nikako nije dobro za naše fotografije, a može uzrokovati i bolove u zglobu šake. Snimili smo seriju položaja ruke sa i bez aparata, na način da smo aparat izvadili iz ruke trudeći se da ruka ostane u identičnom položaju.
To su dakle radne pozicije, samo što bi za fotografiranje s optičkim tražilom na fotografski aparat trebalo nasloniti glavu. Pozabavit ćemo se samo s dvije vrste fotografskih aparata, kompaktnim digitalnim i SLR. Prvi nam najčešće pružaju dvije mogućnosti kadriranja, preko ugrađenog LC zaslona ili kroz optičko tražilo, a okidač im je u pravilu smješten s gornje strane aparata na način da ga moramo pritisnuti vertikalnim pokretom kažiprsta. Kadriramo li uz pomoć LC zaslona ruka nam se odjednom nalazi u neprirodnom i neugodnom položaju kad je okidač na gornjoj strani aparata.

Držanje bi bilo puno ugodnije kad bi se okidač nalazio na prednjoj strani aparata. Stari aparati marke Praktica imali su tako postavljen okidač, iako se u njihovom slučaju naravno kadriralo kroz optičko tražilo. Kadriranje kroz optičko tražilo na kompaktnim aparatima puno je ugodnije, jer je šačni zglob u povoljnijem položaju, no nemaju svi digitalni kompakti optičko tražilo, a osim toga kod njih se javlja i greška paralakse.

SLR fotografski aparati imaju samo jednu opciju kadriranja, kroz optičko tražilo koje projicira sliku direktno kroz objektiv aparata. Vidimo da je u tom položaju ruka puno bliže idealnoj situaciji, a smjer okidanja koji nam najbolje odgovara je dijagonalno, odnosno pod otprilike 45 stupnjeva u odnosu na horizontalu, baš kao što je to imala stara Praktica. Većina modernih SLR fotografskih aparata ima tipku za okidanje upravo tako postavljenu, na žalost ima nekih koji su bliže smjeru okidanja po vertikali, oni više umaraju ruku prilikom dugotrajnog snimanja.

Smjer okidanja po dijagonali ima još jednu važnu ulogu, a to je da pokret okidanja gura aparat u smjeru glave, a on je u tom smjeru fiksiran jer je tražilo naslonjeno na obrvu. Na taj način smo se dodatno osigurali od trešnje aparata prilikom okidanja. Prilikom okidanja fotografskog aparata moramo se jako truditi da ga što je moguće manje pomičemo ili tresemo, ruke koje drhte nisu poželjne jer će slika ispasti mutna.

Još je jedan konstrukcioni element zajednički kod svih aparata, okidač se uvijek nalazi na desnoj strani, namijenjen je okidanju desnom rukom, a samim tim kod danas najpopularnije vrste aparata, a to su SLR aparati, zahtijeva se gledanje kroz tražilo desnim okom, vidjet ćemo koje to posljedice ima za način fotografiranja kod napredne upotrebe tražila.