Fotografija je prepuna pravila koja bi...
Vidni kut i perspektiva
Govoreći o odnosima objektiva i formata definirali smo normalan objektiv kao objektiv koji ima žarišnu duljinu reda veličine dijagonale formata.
Tako se za format 135 koji ima dijagonalu od 43,2 mm kao normalni objektiv najčešće koristi objektiv od 50 mm, on na tom formatu ima vidni kut od 47 stupnjeva. Vidni kut objektiva ne smije se pobrkati s kutom pokrivanja objektiva, stoga ih je potrebno dobro definirati. Svaki će objektiv na dovoljno veliku plohu projicirati krug omeđen zrakama svjetla koje dolaze sa samog ruba objektiva. To je ukupno polje slike objektiva. Veličina polja očito ovisi o udaljenosti objektiva od plohe stoga se to polje koristi za definiciju zahvatnog kuta objektiva.
Zahvatni kut – alfa2 – definiran je kao kut kojeg zatvaraju pravci povučeni od optičkog centra objektiva do ruba ukupnog polja. Intenzitet svjetla opada prema rubovima stoga ukupno polje nije u cijelosti iskoristivo za dobivanje fotografije, možemo koristiti samo njegov dio gdje je slika oštra i nema gubitka svjetlosnog intenziteta. Time smo definirali upotrebljivo polje slike (neki ga autori nazivaju polje dobre definicije) i upotrebljivi kut pokrivanja objektiva – alfa1. I na kraju nam je ostalo definirati vidni kut objektiva
To je kut koji određuje koliki dio scene će biti zabilježen na filmu (ili čipu), a određen je dijagonalom filma. Prilikom određivanja ovih definicija objektiv mora biti izoštren na neizmjerno. Kada je dijagonala negativa jednaka žarišnoj duljini vidni kut objektiva iznosi 53,1 stupanj i takav objektiv nazivamo standardnim objektivom. Kod klasičnih objektiva kut pokrivanja može biti i najčešće jest znatno veći od vidnog kuta.
Zašto? Na taj način je kod tehničkih kamera moguće pomicati objektiv u odnosu na film i izvršiti korekciju perspektive te podešavati dubinsku oštrinu predmeta koji ne leže u ravnini paralelnoj s filmom i objektivom. Tako objektiv Super-Angulon žarišne duljine 47 mm ima kut pokrivanja od 105, a Super-Angulon XL koji ima istu žarišnu duljinu od 47 mm ima kut pokrivanja od čak 120 stupnjeva, no vidni će kut definirati dijagonala negativa koji je u aparatu. Ako je taj vidni kut između 40 i 65 stupnjeva objektiv je definiran kao normalan, ako je veći od 65 stupnjeva on je širokokutan, a ako je manji od 40 stupnjeva on je uskokutan.
Postavlja se pitanje zašto baš ovaj odnos: žarišna duljina = dijagonala definira standardni odnosno kako ga često nazivamo normalni objektiv i što to uopće znači normalni objektiv? Normalni ili standardni objektiv dati će sliku s prirodnom perspektivom. Širokokutni objektiv naglašava efekt perspektive, a uskokutni će ga smanjiti. Strogo gledajući efekt perspektive ne ovisi o žarišnoj duljini objektiva, on ovisi samo o udaljenosti aparata od objekta snimanja, to proizlazi iz mjerenja veličine objekata na fotografiji i matematičkih izvoda, no ti odnosi su ispravni samo ako fotografiju gledamo s ispravne udaljenosti, a ta je udaljenost, ako je fotografija veličine negativa, jednaka žarišnoj duljini objektiva s kojom je fotografija snimljena. Ako se radi o povećanju, onda žarišnu duljinu objektiva treba pomnožiti s faktorom povećanja. To bi značilo da fotografiju veličine 10 x 15 cm povećanu s negativa od 35 mm (fotografija je povećana 4 puta), a snimljenu objektivom od 50 mm trebamo gledati s udaljenosti od 20 cm, ako je ona snimljena s objektivom od 200 mm trebali bi je gledati s udaljenosti od 80 cm. Mi smo nekolicini osoba dali fotografije formata 10 x 15 i svi su ih gledali s udaljenosti od otprilike 30 cm.
Ako prvu fotografiju snimljenu s 50 mm objektivom povećamo na 50 x 60 cm što je čest izložbeni format trebalo bi je gledati s udaljenosti od jednog metra. No u principu uvijek gledamo sve fotografije s otprilike iste udaljenosti i tako žarišna duljina objektiva indirektno ipak utječe na perspektivu. Kako? Pogledajte priloženu ilustraciju, manju fotografiju treba gledati s manje udaljenosti, a veću s veće, na taj se način održava isti vidni kut koji je postojao kod fotografiranja originalne scene, a samim tim i perspektivni odnosi ostaju ispravni.
Ako se velikoj fotografiji približimo na udaljenost s koje gledamo malu fotografiju kutovi između promatrača i objekata će se promijeniti, a samim tim i perspektiva.
Objavljeno: 09.12.2006.
Fotografija - Lekcije
Nastavak teksta o imenovanju fotografija, razmatra nekoliko novih...
Znao sam da sam snimio izuzetno važnu fotografiju, ali nisam znao...