Prirodno svjetlo

Zašto fotografi vole studio? Studio im omogućuje snimanje u okruženju u kojem je sve moguće držati pod nadzorom.

Zašto fotografi vole studio? Studio im omogućuje snimanje u okruženju u kojem je sve moguće držati pod nadzorom. Nisu ovisni o vremenu i vremenskim uvjetima, svjetlo je moguće ugađati u širokom rasponu, a snimanje je moguće planirati precizno i do najsitnijih detalja. Kad je tako zašto ne biste napravili studio u Vašem domu? Studio ne zahtjeva nužno veliki prostor, može to biti dio dnevnog boravka ili mala pomoćna soba. Veliki dio potrebnog pribora možete izraditi sami, ili za malu cijenu nabaviti odgovarajuću opremu. Ono što kućnom foto studiju najviše nedostaje je odgovarajuća rasvjeta, no i taj se problem može riješiti. Prozorsko je svjetlo bilo prvo studijsko svjetlo. Fotografski je studio u pionirskim danima bio vrlo sličan slikarskom. Prozori su bili veliki, a ponekad su cijele zidne plohe ili čitav krov bili izrađeni od stakla, kako bi propustili što je moguće više svjetla. Kad je svjetlo bilo jako i "grubo", "omekšavano" je tkaninom postavljenom preko prozora, a velika zrcala usmjeravala su dodatno svjetlo u potrebnim smjerovima. Tek su uvođenjem električne energije izrađeni umjetni svjetlosni izvori kojima je moguće kontrolirati smjer i intenzitet svjetla. U modernom fotografskom studiju najviše je u upotrebi umjetna rasvjeta. Tek poneki modni fotografi još povremeno koriste prirodno svjetlo, no i taj se odnos polako mijenja. Kako bi upoznali osnovne karakteristike prozorskog svjetla potrebno se malo pozabaviti elementarnom astronomijom.

Uvriježeno je mišljenje da godišnja doba nastaju zbog eliptičnosti Zemljine putanje oko Sunca; kad je Zemlja bliža Suncu dobiva više svjetla pa vlada ljetno vrijeme, a kad je udaljenija manje, pa imamo zimu. Kad bi zaista bilo tako, onda bi se ljeto ili zima događali istovremeno za sve stanovnike na Zemlji, a mi znamo da je u Australiji ljeto dok je kod nas zima i obratno. Pravi je razlog nagib Zemljine osi za 23,45 stupnja u odnosu na okomicu na ravninu ekliptike - ravninu u kojoj se Zemlja kreće na svom putu oko Sunca. Ovo je jednostavno objasniti ilustracijom. Sjeverna Zemljina polutka (polovica globusa sa sjeverne strane ekvatora) dobiva tri puta manje svjetla od južne. Na toj polutci je u tijeku zima. Vidljivo je da na sjeverni pol svjetlo uopće ne dolazi, te je on 24 sata u potpunom mraku.

Pogledajmo kako ova pojava utječe na dotok svjetla kroz prozor ako za snimanje u nekom prostoru - studiju koristimo prozorsko svjetlo za vrijeme zime.

Iz slike je vidljivo da svjetlo osvjetljava zid kuće okrenut prema južnom polu i da je upadni kut svjetla poprilično mali. Također je vidljivo će sjene na sjevernoj strani zgrade biti dugačke i tamne jer je Sunce, naš izvor svjetla relativno nisko na obzoru. Dolaskom ljeta mijenja se upadni kut svjetla. On je sada veći, no i dalje je onaj zid kuće okrenut prema južnom polu direktno osvijetljen.

Gledano iz perspektive mjesta stanovanja južna strana kuće je ona koja je uvijek okrenuta prema Suncu, dok je sjeverna uvijek u sjeni. Ljeti se Sunce uzdiže više nego zimi, sjene su kraće, pogotovo prema sredini dana, pa čak i na sjevernoj strani zgrade, ako se od nje dovoljno udaljimo, možemo koristiti direktno Sunčevo svjetlo za fotografiranje. A ovako to izgleda ako ocrtamo put Sunca po nebeskom svodu. Ljeti je on strmiji i dulji (dani traju duže), a zimi položeniji, bliže horizontu i kraći (kratki dani).

Vidimo da se svjetlo mijenja ovisno o strani svijeta na koju je zgrada okrenuta. Sjeverni je zid uvijek u sjeni i do njega nikad ne dopire direktno svjetlo. Južni zid je u pravilu uvijek osvijetljen, zid okrenut prema istoku u prijepodnevnim je satima rasvijetljen slično kao i onaj okrenut prema jugu, a u poslijepodnevnim je u sjeni. Za zid okrenut prema zapadu vrijedi obratna situacija.