Mariborski krug

Mariborski autori predstavnici su modernizma koji smješta sadržaje u širi socio-kulturni kontekst.

U utorak, 9. svibnja 2006. godine u 19.30 sati u Galeriji Spot Fotokluba Zagreb, Ilica 29/3, Zagreb, otvorenje je izložbe Mriborski krug. Izložba ostaje otvorena do 23. svibnja 2006., a može se pogledati svakim radnim danom od 9 do 16 sati i utorkom od 19 do 21 sat.

Početkom 20. stoljeća došlo je do neke vrste pobune protiv dotadašnjih umjetničkih dogmi. Počelo se tragati za radikalnim novim pristupom u oblikovanju kulture, najprije u arhitekturi i dizajnu a kasnije se novi val proširio i na modu, film, slikarstvo, fotografiju i gotovo sve vrste umjetnosti. Novi je pokret nazvan modernizam. Nije to bio određen stil nego kolekcija ideja. I premda se mnogi stilovi mogu okarakterizirati kao modernizam, svi oni imaju nešto zajedničko: odbijanje veza s poviješću, suvišnim detaljima i priklanjanje apstraktnom. Fotografija se, kao uostalom sva likovna produkcija, uvijek razvijala na induvidualnom potencijalu, ali je istodobno odraz vremena u kojem nastaje.
Ideja modernističke fotografije, u prvoj polovici prošlog stoljeća, oblikovala se najprije u SAD, a zatim i u nekim evropskim zemljama prije svega u Francuskoj i Njemačkoj.

Modernistički pristup u fotografiji prepoznajemo po sadržajima smještenim u širi socio-kulturni kontekst, koji promatranoj fotografiji daje drukčiji smisao od onoga što je na njoj zaista prikazano. Stilski se fotografija dopunjavala tendencijama, koje su nam poznajete iz slikarstva, kao što su nadrealizam, konstruktivizam, ekspresionizam i slično. Uza ta nova strujanja, u fotografiji je istodobno masovno egzistirala takozvana piktorijalistička fotografija, koja vuče korijene još iz devetnaestog stoljeća. Mariborski autori su uopće prva veća skupina fotografa u Sloveniji, koja je pokrenula korijenit odmak od ranijeg piktorijalizma, te se tako snažno uključila u aktualne likovne tokove.

Ovdje za usporedbu, valja spomenuti da je i Zagreb u to vrijeme, a posebno potkraj sedamdesetih dao golem doprinos tim novim tokovima, posebno u reporterskoj fotografiji. Oko tjednika Polet u to se doba formirala zdrava jezgra mladih fotografa, koji su neobičnom svježinom i na najnekonvencionalniji način, upravo svojim fotografijama pokazali koliko pripadaju tim novim i suvremenim stremljenima. Upravo u čast modernizmu u slovenskoj fotografiji, u studenom prošle 2005. godine u Mariborskom fotoklubu, otvorena je izložba pod nazivom Mariborski krug, kojom je Foto klub Maribor ponosno podsjetio na jedno od najznačajnijih razdoblja u povijesti slovenske fotografije. Riječ je o kasnim šezdesetim i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kad je skupina fotografa Fotokluba Maribor, izložbom pod nazivom Mariborski krug napravila je radikalni rez u slovenskoj fotografiji.

Do sada izložba je gostovala u nekoliko gradova Slovenije, a evo sada i u galeriji Spot Fotokluba Zagreb. Prvi put su se Mariborski fotografi sa ovom izložbom predstavili na skupnoj izložbi u veljači 1971. godine u salonu Rotovž u Mariboru. Značaj te promocije i kasnijeg djelovanja pojedinih autora bila je u naglašavanju medijske autonomnosti fotografskog izražavanja i relevantnosti svega viđenog kao potencijalnoj tematici fotografske slike. U idućih desetak godina, ta je izložba gostovala u većim slovenskim i jugoslavenskim centrima - u Kranju, Murskoj Suboti, Ljubljani, Zagrebu i Beogradu, a mogli su je vidjeti i izvan granica negdašnje države, primjerice, u Poljskoj.

U stvaranju i djelovanju mariborski fotografi zastupali su stav, da umjetnička kreacija egzistira samo u onom vremenu kad umjetnik traži motiv kroz objektiv, dok kadrira fotografsku sliku, a da taj trenutak završava prigodom pritiska prsta na okidač.
Zato su, pri izradi fotografske slike u tamnoj komori, neki od njih dosljedno kopirali cijeli negativ, što su dokazivali sa crnim rubom oko slike. Njihova fotografija bila je rezultat ne samo pažljivo odabranog trenutka, premda je to bilo bitno, već i promišljanja, tijekom snimanja, o svim onim elementima slike koje bi sabrali, kao konačan rezultat, u vizualnu i estetsku cjelinu. A motive su tražili na rubnim dijelovima naselja i u socijalno slabijim predjelima. U početku su članovi Mariborskog kruga nastupali kao skupina, da bi se, nakon nekoliko godina zajedničkog djelovanja, počeli potvrđivati i kao samostalni autori. Svoja su fotografska djela koncipirali na sličnim izvorištima, istodobno razvijajući svoj poseban autorski pristup, što se ne može razumjeti kao namjerno izdvajanje od skupine, već prije svega traženje i naglašavanje vlastite induvidualnosti.

Među osamdeset fotografija sedamnaestorice mariborskih fotografa na izložbi u Fotoklubu Zagreb, nalazi se i ime Branka Jerneića, dugogodišnjeg člana Fotokluba Zagreb (od 1936. godine), tajnika kluba i višegodišnjeg dužnosnika Fotosaveza i Narodne tehnike Hrvatske. Jerneića je život odveo u Maribor 1965. godine. Naravno, odmah se učlanio u Fotoklub Maribor, u kojem je djelovao sve do svoga umirovljenja, kad se ponovo vraća u Zagreb. Upravo je Branko Jerneić, zajedno sa Ivanom Dvoršakom, Zmagom Jerajem i Jankom Jelnikarem, činio ono idejno vodstvo, koji su bili tvorci i najdosljedniji pobornici fotografije Mariborskog kruga. Sa svojim originalnim razmišljanjem o egzistenciji suvremenog čovjeka uticali su na koncept mariborskog kruga i svojim stalnim poticajima uticali na timski rad i djelovanje članova kluba, što je bilo presudno za organiziranje snažnog jezgra Mariborskog kruga. A ova izložba pokazuje, u kojoj mjeri moderna ima utjecaja u suvremenoj kulturi, a posebno u fotografiji.

Vinko Šebrek