Slike vremena

Promocija fotomonografije Fotokluba Zagreb

U utorak, 26. veljače 2008. u 19 sati u dvorani Muzeja Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb održat će se promocija fotomonografije Fotokluba Zagreb koja nosi naziv -Slike vremena.

Monografiju će predstaviti autori tekstova:

Vinko ŠEBREK, predsjednik Fotokluba Zagreb
Zdenko KUZMIĆ, povjesničar umjetnosti
Vladko LOZIĆ, tajnik Fotokluba Zagreb

U programu promocije sudeluju :

Tihomir TONKOVIĆ, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport,
Tugomir LUKŠIĆ, ravnatelj Muzeja Mimara

U kulturnom dijelu programa sudjeluje:
Gudački kvartet «GRAZIOSO» iz Zagreba

Nakon predstavljanja knjige slijedi multimedijalna projekcija fotografija iz monografije.

Fotomonografija – Slike vremena, tiskana je u velikom formatu ( 23 x 27 cm) i u mekom je uvezu. Na 167 stranica donosi uvodne tekstove na hrvatskom i engleskom jeziku ( 20 stranica) i 124 fotografije od 124 autora članova Fotokluba Zagreb nastalih od tridesetih godina prošloga stoljeća do danas.

Nakladnik monografije je Fotoklub Zagreb. Projekt je omogućio financijskom potporom - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba.

Urednik monografije je Vinko Šebrek, predsjednik Fotokluba Zagreb.

Izbor autora i fotografija za monografiju napravili su: Vladko Lozić, Irena Matošević i Zvonimir Atletić, članovi posebnog Povjerenstva Fotokluba Zagreb.

Prevod na engleski napravila je Stela Maršić; Oblikovanje i grafičku pripremu za tisak-Zlatko Rebernjak iz Grafičkog studija «Forma ultima»; a, tisak – Graphic Art Zagreb.

O FOTOMONOGRAFIJI - SLIKE VREMENA

Monografija je tiskana i izdana u povodu 115. godišnjice Fotokluba Zagreb.

Zamisao izdavanje monografije potječe iz važnosti i značaja istoimene izložbe fotografija priređene u povodu 115. obljetnice Fotokluba Zagreb u Muzeju grada Zagreba u listopadu i studenom 2007. godine.

Pošto se radilo o izuzetnoj izložbi, povijesno-edukativnog značaja, Fotoklub Zagreb odlučio se da izložene fotografije objavi u posebnoj monografiji kako bi bila dostupna što većem broju poklonika fotografske umjetnosti.

Monografija svojom koncepcijom na određen način slijedi sadržaj i strukturu izložbe i sastoji se od dva dijela - tekstualnog i slikovnog.
Slikovni i tekstualni materijal se međusobno prepliću i nadopunjuju. Tekstualni dio obuhvaća period od osnivanja kluba do danas, a slikovni materijal, od tridesetih godina prošlog stoljeća do danas.

Tekstualni dio obrađen je kroz tri članka. Prvi je predgovor, koji govori o tome kako je nastala i kako je koncipirana monografija, drugi članak obrađuje povijesni razvoj kluba od osnivanja do danas, fokusirajući njegove najznačajnije djelatnosti i uspjehe. Pojedina postignuća su izdvojena, pa tako predstavljaju okosnice u djelovanju kluba.

Treći članak obrađuje Zbirku hrvatske fotografije, koja se nalazi u vlasništvu Fotokluba Zagreb. Radi se o muzejskoj vrijednosti, koja je zaštićena kao spomenik kulture. Zbirka sadrži više od 8000 neprocjenjivo vrijednih i unikatnih fotografija, datiranih od 30-tih godina prošloga stoljeća do danas.

Zbirka je osnovana 1970. godine i predstavlja pravo bogatstvo za istraživače zagrebačke fotografije i hrvatske fotografske umjetnosti. To bogatstvo nije samo u količini prikupljene građe i imenima autora, već i u kvaliteti cilja, u pretvaranju građe u efikasno sredstvo osvješćivanja određenih pojava i događaja i njihova objektivne valorizacije.

Kako se Zbirka ne bi pretvorila u zatvoreni sustav sam sebi svrhom, njezin zakonski upravitelj i imalac - Fotoklub Zagreb, odlučio se za njenu složeniju funkciju kao interpretatora vremena unutar kojeg su autori stvarali svoja djela, a time i povijest hrvatske fotografije.

Vitalnost Zbirke se očituje i u tome što nam omogućuje spoznavanje mnogih autorskih kvaliteta, ali i obradu i vrednovanje određenih cjelina u razvoju fotografske umjetnosti u Hrvatskoj od ranih tridesetih godina prošlog stoljeća do danas.

Zbirka je u velikom dijelu obrađena fotomonografiji - Majstori hrvatske fotografije, koju je Fotoklub Zagreb izdao 2006. godine u suradnji s Maticom Hrvatske iz Zagreba.

Drugi dio monografije je slikovni. Posebno povjerenstvo sastavljeno iz članova Upravnog odbora kluba, dobrih poznavatelja povijesti kluba i fotografije, napravilo je izbor istaknutih autora i njihovih fotografija iz fundusa Zbirke Hrvatske fotografije.

Izabrali su 124 fotografija od tridesetih godina prošlog stoljeća do danas po principu jedan autor-jedna fotografija. . Nastojalo se odabrati najznačajnije fotografije tih autora, koje zrcale njihov stil i način stvaranja. Kroz odabir autora, željelo se posebno fokusirati one stvaralačke osobnosti, čije je rad obilježio ime kluba. Odabirom autora i njihovih djela prikazani su na neki način najvažniji periodi razvoja fotografije u Fotoklubu Zagreb i Hrvatskoj od tridesetih godina prošlog stoljeća do danas.

Odabrani materijal prikazuje zagrebačku i hrvatsku fotografsku stvarnost u doba u kojem je nastajala, kao i povijesne, društvene i kulturne odnose i promjene. On prikazuje ujedno i najvažnije crte društvenih zahtjeva prema fotografiji, stvaranje pogleda na fotografiju, tadašnji ukus, a može se pratiti i tehnički razvoj fotografije u određenim razdobljima.

Naravno, nismo imali iluziju, da značaj Kluba i njegove Zbirke u potpunosti prikažemo kroz ovu monografiju. To nam nije bila ni namjera, jer smo svjesni da to zahtjeva jedan dugogodišnji znanstveni i stručnog rad članova Fotokluba Zagreb i vanjskih stručnih suradnika.

Bez obzira na to smatramo da će i kao takva pridonijeti afirmaciji i razvitku foto umjetnosti i fotografske kulture u nas i da predstavlja značajan doprinos našem bibliotečnom fondu iz područja Hrvatske fotografije.

O FOTOLUBU ZAGREB OD OSNIVANJA DO DANAS

Fotoklub Zagreb jedna je od najvećih i najaktivnijih fotografskih amaterskih udruga u Hrvatskoj. Klub je osnovan 1892. godine na inicijativu zagrebačkih fotoamatera, pod okriljem Društva za umjetnost i obrt u Zagrebu. Zbilo se to samo godinu dana nakon prve bečke izložbe umjetničke fotografije, koja se smatra početkom europskog fotoamaterskog pokreta.

Bilo je to u isto vrijeme kada je u Londonu osnovan – Linkend Ring, engleska fotografska udruga s izrazito umjetničkim ciljevima u fotografiji.

Članovi zagrebačkog Fotokluba prvi put su kolektivno izlagali na nacionalnoj umjetničkoj izložbi Društva umjetnosti u Zagrebu 1894. godine. Međutim, značajnija je bila prva međunarodna izložba umjetničke fotografije, koju je priredilo1910. godine Društvo umjetnosti u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. Ova izložba je preteča današnjeg - Zagreb salona, u zemlji i svijetu poznate međunarodne izložbe fotografija. Treba spomenuti da je slijedeća, isto tako značajna izložba te vrste, bila priređena u istom paviljonu 1913 godine.

Spomenute izložbe predstavljale su veliku afirmaciju Fotokluba Zagreb i umjetničke fotografije, ne samo u Zagrebu, već i u tadašnjoj zajedničkoj državi.. Bio je to vrhunac i ujedno kraj jedne plodne amaterske djelatnosti, koja je bila prekinuta zbivanjima Prvog svjetskog rata.

Zagrebačka škola fotografije

Nakon rata, Fotoklub Zagreb je jedno vrije prestao s radom. Iako je u narednih desetak godina bilo je više pokušaja da se okupe članovi kluba, nije bilo značajnijih rezultata. Tek 1929. godine došlo je do ponovnog oživljavanja rada Kluba. Upornim djelovanje pojedinaca, Klub je okupio entuzijaste i počeo intenzivnim radom i djelovanjem. Među starim i novim članovima brzo su se otkrili i prepoznali daroviti pojedinci, koji su bili ne samo fotografi, umjetnici, već i dobri organizatori klupskih aktivnosti. Tako je već 1932. godine Klub priredio, prvu klupsku izložbu fotografije, a već slijedeće 1933. godine drugu, koja je pokazala je da Klub već ima istaknute i formirane fotografske umjetničke osobnosti. Oni su uskoro stali na čelo zagrebačke i hrvatske fotografije i narednih godina bili lučonoše razvoja umjetničke fotografije u klubu i tadašnjoj državi.

U tom vremenu pa sve do Drugog svjetskog rata svojom djelatnošću i uspjesima Klub je stigao na sam vrh svjetske fotografije. Godišnje izložbe, najprije nacionalne, a poslije 1935 i međunarodne, ušle su u redoviti program kluba. Vremenom su one postale prave smotre svjetske amaterske fotografije.

Uspjesi na izložbama poticali su na učenje i takmičenja. Članovi kluba fotografiraju slične motive i rade istim oprobanim fotografskim materijalom.

Mlađi uče od starijih, kod kojih traže uzore, a u mnogo slučajeva ih imitiraju. U pripremama izložbi sudjeluju svi članovi kluba. Njeguju se zdravi i kolegijalni međuljudski odnosi. Uspjeh svakog pojedinca smatrao se uspjehom kluba. Uskoro je Klub postao poznat po njegovanju zajedničkog nacionalnog stila u zagrebačkoj fotografiji, koji je kasnije nazvan - Zagrebačka škola fotografije.

Nažalost, početak Drugog svjetskog rata prekinuo je izuzetnu aktivnost i rezultate članova kluba.. Iako su ratne prilike, mnoge članove kluba prisilile da prekinu svoje fotografske djelatnosti, Klub ni u tim ratnim godinama nije sasvim zatvorio svoja vrata. Tako su mnogi članovi kluba fotografirali tijekom rata ratna zbivanja, strahote i situacije u kojima su se i sami našli.

Najznačajnije stvaralačko razdoblje Fotokluba Zagreb

Završetkom Drugog svjetskog rata, Klub je obnovio aktivnost u veoma skromnim uvjetima. I u takvim uvjetima dolazi do ponovnog aktiviranja fotoamaterskog pokreta i to sada u okviru jedinstvene krovne udruge Narodne tehnike. Fotoklub Zagreb je u tim novim uvjetima postao pokretačka snaga, ne samo u zagrebačkim već i u širim nacionalnim okvirima. Društveno političke promjene i socijalistički razvoj društva imale su utjecaj i na kretanja u kulturi i umjetnosti, pa tako i u fotografiji. Taj utjecaj je bez obzira na izuzetnu tradiciju zagrebačke fotografije i zagrebačkog fotoamaterskog pokreta bio veliki.. Nastaju nove ideje i pravci u fotografiji pod utjecajem tzv. socijalističkog realizma, ali i tradicionalne zagrebačke škole, koje su otvorile nove poglede i smjernice i u djelovanju članova Kluba.
Pedesetih i šezdesetih godina dolazi do ponovne afirmacije Fotokluba Zagreba, koji traje sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Zagrebački fotografski umjetnici ponovno se uključuju u klupske, nacionalne i međunarodne aktivnosti, te na brojnim izložbama postižu zavidne uspjehe i osvajaju visoke nagrade i priznanja..

Nastaju novi smjerovi kao što su: foto-grafika; afirmira se tzv. life fotografija i nadrialistički motivi i istražuju se ekspresivne mogućnosti tehnoloških postupaka fotografije u boji... Pedesete i šezdesete godine bile su izuzetno plodno stvaralačko razdoblje Toše Dabca. Tadašnja njegova fotografska ostvarenja spadaju u red najboljih ostvarenja u okviru suvremene nacionalne i svjetske fotografije.

Rijetko se koji klub u svijetu može pohvaliti kako ima i svoju Žensku sekciju, a pogotovo podatkom da sekcija djeluje još od 1973. godine i da je kroz nju svoje radove izlagalo preko šezdeset autorica, od kojih su mnoge poznate zagrebačke fotografske umjetnice.

Unutar mnoštva aktivnosti potrebno je istaknuti da je na inicijativu Fotokluba Zagreb, te fotoamatera iz Slovenije, Austrije i Mađarske još 1974. godine pokrenuta izložba fotografije susjednih zemalja – Foto forum.

Renesansa fotografske djelatnosti i uspon Fotokluba Zagreb

Tijekom Domovinskog rata mnogi su članovi kluba stvarali i u ratnim uvjetima, dokumentirajući svojim kamerama sve one teške trenutke i situacije u kojima su se našli.

Značajan napredak u djelovanju Kluba bilježimo nakon Domovinskoga rata, dakle sredinom devedesetih godina prošloga stoljeća, u samostalnoj državi Hrvatskoj. Klub obnavlja stare i uvodi nove sadržaje i djelatnosti. Posebnu svjetsku afirmaciju doživljavaju Zagreb salon – međunarodna izložba fotografije. Nimalo ne zaostaje ni već poznata klupska i nacionalna izložba Zagreb i Zagrepčani, koja doživljava svoju međunarodnu promociju na izložbama pobratimljenih gradova grada Zagreba u svijetu, diplomatsko-konzularnim predstavništvima i prijateljskim klubovima…

Izložbe u vlastitoj galeriji umnožavaju se iz godinu u godinu, a međunarodna suradnja se povećala. Klub je nastavio sa starim i uspostavio nove kontakte s brojnim klubovima u Evropi, a posebno sa susjednim zemljama, razmjenjujući autorske izložbe i klupske kolekcije na osnovi reciprociteta.

Fotoklub posjeduje vrlo uglednu, galeriju . U njoj se svake godine organizira preko dvadeset izložbi fotografija, bilo autorskih, bilo skupnih kolekcija, poznatih domaćih i međunarodnih autora. Isto tako, zahvaljujući programu Fotoklub u gostima, Klub gostuje, izložbama svojih članova i klupskih kolekcija, u galerijama i izložbenim salonima drugih gradova u Hrvatskoj. Isto tako u sklopu međunarodnog likovnog programa, Fotoklub gostuje u brojnim galerijama u Evropi i u svijetu.

Takva aktivnost povećava interes mladih za fotografiju, pa Klub ima respektabilan broj članova, koji se bave izlagačkom djelatnošću te svojim fotografijama sudjeluju na brojnim klupskim, međuklupskim i međunarodnim žiriranim izložbama fotografije, na kojima su mnogi osvojili vrijedne nagrade.

Klub svake godine proglašava, na svojoj Godišnjoj skupštini, Deset najaktivnijih i najuspješnijih izlagača fotografije. Jedino je mjerilo izložbeni rezultati članova. Tako Klub potiče izložbenu aktivnost naročito svojih mlađih članova.

Klub je donio i poseban Pravilnik o počasnim zvanjima u Fotoklubu Zagreb, kojim se odaje priznanje najaktivnijim i najuspješnijim članovima, te tako i na taj način stvara nove fotografske umjetnike unutar članstva, čime potiče i fotografsko stvaralaštvo.

Klub organizira predavanja, seminare, foto-radionice, početne, napredne specijalizirane tečajeve koje vode afirmirani instruktori i predavači iz kluba, kao i drugi fotografski uglednici specijaliziranih ustanova i medija.

Klub provodi tečajeve crno-bijele, kolor i osnove digitalne fotografije; tečajeve modne fotografije; školu kreativne digitalne fotografije; seminare o specijalnim postupcima u analognoj i digitalnoj fotografiji; seminare i foto-radionice akt fotografije; studijske i portret-fotografije.

Fotoklub Zagreb može se podičiti time da je jedan od malobrojnih amaterskih klubova u svijetu koji ima Zbirku hrvatske fotografije, muzejsku vrijednost koja je zaštićena kao spomenik kulture. Zbirka je osnovana je 1979 godine, koja za umjetničke istraživače predstavlja pravo bogatstvo. .Zbirka sadrži više od 8000 neprocjenjivo vrijednih i unikatnih fotografija, od 30-tih godina prošloga stoljeća i rečene Zagrebačke škole pa do današnjih dana. U više tiskanih knjiga, fotomonografija i kataloga Klub je predstavio znamenite hrvatske fotografe i istaknute članove kluba i time sustavno radi na promicanju i unapređenju hrvatske nacionalne fotografije.

Danas Fotoklub Zagreb ima više od 100 aktivnih članova i još toliko mladih poklonika fotografije, onih u zenitu umjetničkoga stvaranja i onih koji su tek na početku fotografskoga puta. Okuplja amatere i profesionalce, od učenika, studenata, profesora, inženjera, liječnika do umirovljenika. A svima je zajednička ljubav - fotografija.

Vinko Šebrek
Predsjednik Fotokluba Zagreb