Fotografija je prepuna pravila koja bi...
Teatar - grad
Matko Biljak - konceptualna dvosmjerna open air izložba kazališnih fotografija.
7. kolovoza 2006. u 20 sati otvorenje je izložbe istaknutog splitskog fotografa Matka Biljka naslovljeno "Teatar – grad". Izložba, zajednički projekt 52. Splitskog ljeta i Fotokluba Split, a o kojoj u katalogu piše povjesničarka umjetnosti Jasminka Babić, koncipirana je iz dva dijela – od postava u galeriji Fotokluba i postava na ulici, a zamišljena kao "two way open air photo road".
Postav će biti smješten dužinom Marmontove ulicu u Splitu, a fotografije dimenzija 100 x 70 cm pričvršćene za kandelabre na šetnice. Izložba ima dvosmjerni koncept - na svakom stupu su 2 fotografije tako da prolaznici ovisno idu li uz ili niz Marmontovu mogu svaki iz svog smjera gledati fotografije. Konceptom dvosmjerne «open air» izložbe čiji je početak ujedno i kraj i obratno.
Svim šetačima u Marmontovoj i onima koji usput svrate u galeriju Fotokluba, autor približava i predstavlja oko 70 najboljih kazališnih fotografija snimljenih na 80-tak predstava splitskog HNK u zadnjih 6 godina. Posebno je intrigantna pomisao na spoj života oko splitske ribarnice, Mac Donaldsa i postavljenih fotografija.
JASMINKA BABIĆ: PREDGOVOR KATALOGA
Izložba kazališne fotografije Matka Biljka neće biti iznenađenje onima koji posljednjih godina redovito provjeravaju repertoar na izlozima lokalnog nam teatra. Iz pozicije boljeg poznavatelja fotografije od kazališta, jasno mi se nametnula činjenica da Matkova fotografija i u ovom slučaju nije samo puka informacija ili ilustracija. Neprijeporna kvaliteta koju ima njegova life fotografija, a temelji se na neposrednosti, jasnoći, snazi i čistoj kompoziciji, očita je i kod kazališne fotografije.
Vrlo mi je zanimljivo promatrati ove fotografije u odnosu na one poznatije novinske. Isprva ove dvije stvari izgledaju oprečne – s jedne strane se nalazi neposrednost i nepredvidivost ulice, a s druge izrežiranost i definiranost kazališta. No, Matko je fotograf izvježbanoga oka, izuzetno brze reakcije i dugogodišnjeg iskustva novinskog fotografa. I stoga ne podliježe zamkama kazališne varke. Njegova fotografija je još uvijek fotografija trenutka, bez obzira prikazivala ona jasnu vizualnu situaciju baletne predstave, ili nam otkrila dramatičnu gestu glumca. Posebno je to vidljivo kod kazališnih portreta u kojima izražajnost glume, dramatika situacije toliko upućuju na dobar odabir „odsudnog trenutka“. Fotografije plesnih predstava i one u kojima Biljak prikazuje širu situaciju scene jasno pokazuju još jednu karakteristiku njegove fotografije. Dobro poznavanje zakonitosti kadra vidljivo je u trenutku u kojem fotograf koristi različite planove scene, koristi dijelove scenografije kao definirajuće elemente u kadru ili jednostavno izdvaja dijelove scene koje fotografiju čine „punom“ i dinamičnom. Niti u jednom trenutku to nije samo prikaz situacije na sceni. Boja koja je do sada bila rijetka na Matkovim fotografijama dobila je značajnu ulogu. Uronjenost scene u različite tonove fotograf koristi za stvaranje izuzetno začudne fotografije.
Postavom fotografija na rasvjetne stupove u Marmontovoj ulici Matko izlazi iz uobičajenih prezentacijskih okvira. Sama pozicija je zanimljiva – ulica pred fotoklubom na kojoj se ionako događa većina otvaranja izložbi u klubu, a ujedno je i ulica koja vodi do zgrade kazališta. Ako se poveže i s tradicijom Splitskog ljeta da maksimalno izađe iz zgrade kazališta i iskoristi živo tkivo grada (sjetimo se – grad u teatru, teatar u gradu) – odluka o postavljanju fotografija na otvorenom je jasna. A kod Matka Biljka postoji i dodatni moment – do sada je na njegovim izložbama uvijek bio svakodnevni život i ulica na fotografiji. Sada je to njegova fotografija na ulici, s nekim novim, manje predvidljivim životom.
MATKO BILJAK: BIOGRAFIJA
Matko Biljak, rođen 1968. godine u Splitu. Fotografijom se bavi od 1985. godine kada počinje objavljivati u «Omladinskoj Iskri». Od 1998. do studenog 2005. godine radio u «Slobodnoj Dalmaciji» iz koje prelazi u tjedni časopis «Elite». Među prvim zadacima bili su mu snimanje štrajka rudara na Kosovu, a od 1991. godine aktivno je bilježio rat u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni gdje je obišao sve ratišta. U hrvatskoj je dva puta bio zarobljen kao ratni reporter. Na samom početku karijere krenuo je uzlaznom putanjom. Već 1991. godine njegove iznimne fotografske kvalitete prepoznaju strane agencije i otad se njegove fotografije objavljuju u cijelom svijetu. Od 1993. godine do danas radi za Reuters, a za Getty Images snima foto eseje. Reuters mu je uvrstio tri fotografije u svoju «Golden Prints» ediciju. Fotografije je objavljivao u brojim stranim novinama i časopisima (Time magazine, Newsweek, Der Spiegel, Stern, Times, LA Times, Washington Post, Guardian, Paris Match, Le Figaro, Usa Today...)
Član je ULUPUH-a, a od 2000. godine stalno je angažiran kao umjetnički fotograf Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Objavljuje fotografije u monografijama i knjigama, izlagao je na više od 40 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu na kojima je više puta nagrađivan za kolekciju.
SAMOSTALNE IZLOŽBE
2006 – Zagreb, Galerija Badrov, «Drugom stranom»
2005 – Split, Galerija umjetnina, «Snapshots»
2005 - Rijeka, «More i jedrenje»
1998 - Fotoklub Split, «Francuska»
1992 – Split, «Za slobodu»
1991 - Fotoklub Split, Djeca anđeli (posvećena djeci s posebnim potrebama centra Vrlika)
VAŽNIJE SKUPNE IZLOŽBE
2003 – Galerija umjetnina, Suvremena splitska fotografija «Life & Art»
2005 – Fotoklub – Međunarodni grafički bijenale «Split – New York»
MONOGRAFIJE:
«Rat u Hrvatskoj 1991-1995»,
«Međugorje, Papa u Splitu i Solinu»
«Rat u Bosni i Hercegovini»
«Monografija HNK – Split»
«Fotoklub Split»
NAGRADE:
2005 – FotoGraphic - nagrada na 2. Grafičkom međunarodnom bijenalu u Splitu.
2005 - Ivo Fabijan - nagrada Zbora fotoreportera - HND za fotografiju iz kulture
2003 - Reuters best news pictres,
2003 - FPA (selekcija 12 najboljih news fotografija za) Free People Organitzation
1991 - Zlatna Kamera Hrvatskog novinarskog društva (HND
Objavljeno: 06.08.2006.
Fotografija - Lekcije
Nastavak teksta o imenovanju fotografija, razmatra nekoliko novih...
Znao sam da sam snimio izuzetno važnu fotografiju, ali nisam znao...