Kako snimati bolje fotografije?

Većina ljudi kao odgovor na ovo pitanje kao iz puške ispali "kupovinom profesionalnog fotoaparata".

No, idemo za početak pogledati što nam sve treba za dobru fotografiju:

- Znanje. Za početak, pomoglo bi pročitati nešto literature o fotografiji, pogledati veliki broj dobrih fotografija koje su snimili majstori, i izbjeći čitavu paletu početničkih grešaka koje nastaju isključivo zbog nedostatka znanja.

- Motiv. Pretpostavljam da u dnevnoj sobi nemate preveliku količinu zanimljivih fotografskih motiva. Izlet na neko fotografski atraktivno mjesto može biti daleko korisniji od investicije u ultra-skupu opremu. Kad s opremom dođete do određene razine kvalitete, razlike između pojedinih aparata i objektiva posve su zanemarive u usporedbi s razlikom između grada i nacionalnog parka.

- Stativ. Korištenjem stativa moći ćete snimati u sumrak, kad je svjetlo ljubičasto, a tada su pejsažne fotografije najbolje. Isto tako, fotografije vode u pokretu s dugom ekspozicijom najbolje funkcioniraju u sumrak i sa stativa.

- Svjetlo. Najbolji aparat plus loše svjetlo jednako loša fotografija. Aparat srednje klase plus dobro svjetlo jednako dobra fotografija. Investicija u nekoliko rasvjetnih tijela može značiti daleko više od investicije u, recimo, neki iznimno skupi objektiv. Razlika u kvaliteti objektiva vidi se pod povećalom, a razlika u kvaliteti rasvjete iz aviona.

- Razumijevanje ograničenja. Kad shvatite što ste sa svojom opremom u stanju najbolje snimiti, a za što niste opremljeni, naprosto ćete snimati ono što možete i izbjeći razočaranja. Okanite se ideje da morate snimati ama baš sve - tako dobro nitko nije opremljen, a da o znanju i iskustvu ni ne govorimo. Adams nije snimao urbane fotke, a Cartier-Bresson nije snimao pejsaže.

- Oprema. Tek ovdje dolazimo do točke na kojoj uopće govorimo o foto-aparatu. Izbor fotoaparata mora biti promišljen, i načinjen u svjetlu svih gornjih točaka. On mora biti dovoljno dobar - okanite se ideje o pretjeranoj štednji. Određenu količinu novaca morat ćete potrošiti kako god da se okrenete, a ako niste u stanju kupiti dobar digitalac, radije kupite filmsku opremu, koja je pristupačna cijenom, a daje rezultate koje su tek kvalitetni dSLR aparati u stanju dostići. Isto kao što nije pametno kupiti prejeftin aparat, jer rezultati neće valjati, nije pametno kupiti ni preskup aparat. Teoretski, vi možete kupiti Canon 1Ds Mk II tijelo za 8000 dolara i nekoliko vrhunskih objektiva, potrošiti 100000 kuna na opremu, ali rezultati bi mogli biti slabiji od onih koje biste otvarili s deset puta manjom investicijom. Ključne riječi: 350d, EF 50mm f/1.4, 100 ASA, RAW, Manfrotto stativ, izlet na Plitvice, sumrak.

Ukratko, bez novca nećete daleko doći, ali on će vas dovesti samo do određene točke, nakon koje bilo kolika investicija u opremu ne mora donijeti apsolutno nikakav pomak u kvaliteti fotografije. S druge strane, pretjerana štednja na opremi može jako degradirati kvalitetu fotografije, pogotovo ako kupujete digitalac. Flash s nagibnom glavom može vam dati ogromnu prednost ako snimate u zatvorenom prostoru. Isto važi za stativ, ako snimate pejsaže. Tu se mala investicija u opremu višestruko vraća. S druge strane, investicija u digitalno tijelo najviše klase i najskuplje objektive najčešće nema opravdanja.

Naslušao sam se jadikovki ljudi koji nemaju 10000kn za digitalni aparat, ali žele snimati kvalitetne fotografije. Moj odgovor takvima je jednostavan: Minolta X700 sa MD 50mm f/1.4 objektivom košta 700kn polovna u oglasniku. Stavite je na stativ, kupite tri role kvalitetnog slajd filma, odite na izlet, i ako znate nešto teorije i imate nešto talenta, dobit ćete bolje rezultate od nekoga tko je dao bogatstvo na opremu a ne miče se iz dnevnog boravka.

Danijel Turina