Kvaliteta prikazane slike

Zadnjih par dana sam na newsima raspravljao o tome može li se čak i na fotografiji smanjenoj na 700 pixela u svrhu prikazivanja na webu vidjeti razlika u kvaliteti slike između kvalitetnog aparata i jeftinog kompakta.

Po jednoj logici, danas je teško naći aparat s rezolucijom ispod 3 MP. Budući da smanjivanje podiže kvalitetu informacije po pixelu, smanjujući tako efekte šuma i eventualne neoštrine, čovjek bi očekivao da slika snimljena s bilo kojim aparatom na 700px rezoluciji izgleda dobro. Po drugoj logici, slike snimljene s jeftinim aparatom možda će izgledati dobro, ali slike snimljene s boljim aparatom izgledat će bolje. Moj sugovornik je zastupao tezu da postoji konačna količina informacije koju je moguće ugurati u 700px sliku, i ta količina naprosto nije dovoljna da pokaže razliku između aparata.

Ja se s tim djelomično slažem – ako je dinamički raspon senzora/filma isti, odnosno ako je dinamički raspon scene u oba slučaja manji od dinamičkog raspona senzora, te ako je tonska krivulja ista, neće biti lako razlikovati sliku snimljenu s dva aparata. Ali, problem je upravo u tome što te stvari baš i nisu iste. Mali digitalci imaju male senzore, s vrlo malim pixelima iznimno niske kvantne efikasnosti, što znači da su s jedne strane jako osjetljivi na šum, a s druge na pregaranje svijetlih površina. Zbog toga tonska krivulja takvih digitalaca izgleda jako „tanko“ – sjene koje se raspadaju od šuma i pregorene svijetle površine praktički su im zaštitni znak.

To su stvari koje se mogu vidjeti i na slici od 700 pixela. Kako bih ilustrirao poantu, iz svoje arhive sam izvukao par snimaka napravljenih istovremeno (zapravo, s razmakom od pola minute) prosumer digitalcem (Fuji S602 zoom - prva slika) i Kodak EBX filmom na Leica formatu (druga slika). Tu je i treća slika: digitalac nakon intervencije u Photoshopu. Slika govori tisuću riječi. U slučaju digitalca, očito je pregaranje slike na osvijetljenom lišću i na brzacima. Isto tako je očita ogavna tonska krivulja originala, koju sam pokušao popraviti u kasnijoj obradi, a i napravio sam crop slike na 3:2 format, kako bi kadar bio što sličniji onome na filmu.

Ne znam za vas, ali ja intuitivno percipiram filmski kadar kao bolji, a digitalni kao lošiji, čak i nakon obrade. Možda je to slučajno – idemo pogledati još jedan primjer snimljen istog dana. Rekao bih da je ovdje razlika još vidljivija, opet na štetu digitalca. Ponavljam, to su kadrovi snimljeni u isto vrijeme, po istom svjetlu, s dva različita aparata, a rezolucija je smanjena na 700 pixela. Doista, jako je teško govoriti o nekoj razlici u oštrini između dvije slike, ali razlika u kvaliteti slike kao takve je više nego očita, a uzrok joj je u dinamičkom rasponu medija. Moj sugovornik je u prilog svojoj tezi naveo desetke primjera fotografija snimljenih različitom opremom, i pozvao sve neka
pokušaju pogoditi koja fotografija je snimljena čime.

Osobno, smatram da se tako ne može ništa korisno ustanoviti. Naime, ako uspoređujemo različite fotografije, razlika u kadru u većini će slučajeva biti vidljivija od razlike u finesama boje i detalja, pogotovo na jako smanjenoj slici. Zbog toga je potrebno uspoređivati snimke istog kadra napravljene različitom opremom, kako bi se vidjelo koji aparat taj konkretni kadar bolje „lovi“. Naime, ako uspoređujemo samo uspjele kadrove, nećemo puno napraviti, budući da nema neke razlike između uspjelih fotografija napravljenih različitim aparatima.

Pa ipak, omjer uspjelih i neuspjelih kadrova jako će ovisiti o opremi, i nešto što bi s jeftinim aparatom bilo otpisano kao loša fotografija, s drugim aparatom moglo bi biti daleko kvalitetnije snimljeno i izgledalo bi bitno bolje, što je vidljivo na gore navedenim primjerima (ne zaboravite kliknuti u slike kako bi vam se otvorili primjeri u ispravnoj veličini). Razlika između dobre i loše fotografije može biti jako suptilna – često je dovoljno da dubinska oštrina bude malo drugačija ili da tonalitet na nebu bude malo drugačiji, pa da fotografija uspije ili propadne. Stoga, ima smisla reći da se i jeftinim aparatom može snimiti dobra fotografija. To je u svakom slučaju istina. Ipak, činjenica je da u procesu fotografije oprema sudjeluje barem jednako koliko i fotograf i ukoliko vi dobro odradite svoj fotografski dio posla, utješno je znati da je i aparat obavio svoj dio.