Špijunski alati budućnosti

Robotički kukci i "pametne bakterije" prijetnja sigurnosti u uredima budućnosti

· Novo istraživanje tvrtke Canon Europe: buduće prijetnje poslovnoj sigurnosti bit će minijaturni robotički kukci, inteligentni virusi i "pametne bakterije"
· Gadgeti i uređaji za pohranu velikog kapaciteta glavna prijetnja sigurnosti u uredima budućnosti
· Tvrtke se upozoravaju na opasnosti prestrogih sigurnosnih mjera, no preporučuje se priprema za budućnost

Novi futurološki izvještaj, koji je naručio Canon Europe, vodeći svjetski dobavljač slikovnih rješenja, upozorava da je vjerojatno da će robotički kukci, umjetna inteligencija i "pametne bakterije" biti špijunski alati koji će se u uredima budućnosti koristiti za nadgledanje i neovlašteno prikupljanje povjerljivih podataka.

Izvještaj je sastavio ugledan futurolog Ian Pearson, a u njemu se opisuju uredi budućnosti te prijetnje sigurnosti s kojima će se suočavati.

Predviđa se da će biti moguće koristiti minijaturne robotičke kukce, projektirane za vojni nadzor, za špijuniranje u uredima suparničkih tvrtki ili umetanje zlonamjerne programske i strojne opreme u važne uređaje. Istodobno će umjetna inteligencija (UI) omogućiti stvaranje sofisticiranijih virusa, dok će autonomni UI entiteti postati prijetnje sami po sebi. Predviđa se i da će biti moguće organizirati pametne bakterije u iznimno sofisticirane, inteligentne uređaje za prikupljanje podataka te ih koristiti u uredima.

Adam Gillbe, direktor marketinga u odjelu European Solutions tvrtke Canon Europe, izjavio je:
"Možda zvuči kao zaplet nekog holivudskog hita, ali pametne bakterije, umjetna inteligencija pa čak i robotički kukci predstavljaju stvarnu prijetnju sigurnosti poslovanja u budućnosti."

"Ovaj izvještaj skreće pozornost na mogućnost ozbiljne industrijske špijunaže. Tvrtke moraju shvatiti da se prijetnje sigurnosti neprestano razvijaju te se pripremiti za ono što ih očekuje."

U izvješću se navodi i da će mali postotak nepoštenih i podmitljivih osoba te osoba sklonih pogreškama i dalje predstavljati znatnu prijetnju sigurnosti.

Kao najveća prijetnja sigurnosti ureda budućnosti navodi se trend proizvodnje malih uređaja za pohranu podataka velikih kapaciteta. Jednostavnim korištenjem malih, raširenih uređaja za pohranu kao što su USB diskovi, prijenosni reproduktori multimedijskih sadržaja i mobilni telefoni zaposlenici mogu iz ureda neopaženo prokrijumčariti goleme količine podataka.

Da bi se odgovorilo na tu prijetnju, za uočavanje neobičnog ili sumnjivog ponašanja u uredima budućnosti mogla bi se koristiti UI tehnologija slična onoj koja se danas koristi u sigurnosnim sustavima u zračnim lukama.

Usprkos opisanim tendencijama, Ian Pearson upozorava na opasnosti koje donosi implementacija prestrogih sigurnosnih pravila: "Sigurnost nikada ne smije postati prepreka poslu", izjavio je. "Prerevna korporacijska sigurnost prijetnja je sama po sebi. Ako su pravila prestroga, ugušit će performanse i produktivnost. Pravila o sigurnosti moraju biti uravnotežena te štititi od prijetnji, a istovremeno zaposlenicima davati slobodu potrebnu za uspješno obavljanje radnih zadataka."

Adam Gillbe komentira: "Tvrtku ne smiju paralizirati brige o sigurnosti. Rukovoditelji moraju pronaći ravnotežu između davanja zaposlenicima slobode potrebne za obavljanje posla i provedbe snažnih, ali primjerenih sigurnosnih mjera na svim razinama koje će malobrojnim iznimkama onemogućiti zloporabu ovlasti. Pri donošenju svake poslovne odluke koja obuhvaća korporacijsku sigurnost najprije treba misliti na maksimiziranje produktivnosti zaposlenika."

Da bi se odgovorilo na buduće prijetnje sigurnosti i zajamčila sigurnost tvrtki, bit će nužno provesti poboljšanja provjere identiteta korisnika. Tako bi se, na primjer, u budućnosti moglo uvesti utiskivanje elektroničkih sklopova u važne dokumente i elektroničke potpise, možda putem posebnih tinti, čime će se dobiti snažan dodatni sloj zaštite dokumenata. Elektroničko sklopovlje moglo bi se utiskivati i izravno na površinu kože, čime bi se stvorili poboljšani otisci prstiju, odnosno tzv. aktivna koža, koja bi služila za pohranu podataka i za utvrđivanje identiteta korisnika.

Vizija budućnosti
U izvješću se predviđa da će se u uredima sutrašnjice manje pozornosti pridavati radu za stolom, a više sastancima i radnim skupinama. Računalne zaslone dijelom će zamijeniti videoviziri i aktivne kontaktne leće, a 3D pisači i zasloni omogućivat će brzo generiranje 3D koncepcijskih modela.

Budući da će administrativni zadaci postati automatiziraniji zahvaljujući napredovanju strojne inteligencije, sve ćemo manje raditi za stolom, a sve više surađivati s kolegama i osobama iz vanjskih tvrtki na obavljanju zadataka. Stoga će zaposlenici sve više raditi izvan središnjeg ureda u priručnim centrima za daljinski rad. U tim će se zajedničkim radnim prostorima nalaziti snažni uređaji, uključujući velike višefunkcijske ispisne centre, koji će olakšavati sigurnu i produktivnu suradnju i zajedničko korištenje informacija.

U situacijama u kojima će velik broj zaposlenika iz različitih odjela ili tvrtki raditi na zajedničkom projektu sigurnost podataka i uređaja još će više dobiti na važnosti. Radne će skupine evoluirati i često će se sastojati od osoba koje se nikada neće upoznati u stvarnom svijetu.

Adam Gillbe nastavlja: "Uredi sutrašnjice temeljit će se na sigurnim komunikacijama između svih uredskih uređaja i tehnologija. Inovacije u tehnologiji pametnih pisača i rješenjima za napredno upravljanje dokumentima omogućit će veću sigurnost na svim razinama, od dokumenata i krajnjih korisnika do korporacijskih mreža i pohrane podataka ključnih za uspješno poslovanje."

"Ured budućnosti bit će mnogo fleksibilniji, temeljitije povezan i usmjereniji na suradnju od današnjih ureda. Borba s novim prijetnjama sigurnosti pomoću znanja i iskustva stručnih dobavljača kakav je Canon za tvrtke će i dalje biti glavni prioritet."

Ostali zaključci:

Minijaturizacija
· Minijaturizacija je najveća izravna hardverska prijetnja sigurnosti IT sustava.
· Mali, a snažni uređaji, npr. memorijski diskovi iznimno velikog kapaciteta, olakšat će krađu podataka i unos štetnih programa u sustav.
· Smanjivanjem uređaja i povećanjem njihova kapaciteta bit će sve lakše skrivati nadzorne uređaje te provoditi industrijsku (i osobnu) špijunažu.
· U budućnosti će mnoštvo raznovrsnih minijaturnih uređaja, čak i elektronički nakit, biti bežično povezano s nizom uredskih i osobnih sustava, a pravila o sigurnosti morat će uzeti u obzir te brojne i raznovrsne prijetnje.

Prijetnje
· Umjetna inteligencija zasigurno će se koristiti za stvaranje još sofisticiranijih verzija virusa, a autonomni UI entiteti postat će prijetnja sami po sebi.

Općenito
· Iako će elektronički papir s vremenom omogućiti dodavanje videofunkcija i interaktivnih funkcija, naša velika privrženost papiru zasigurno će se nastaviti te će pisači, skeneri i kopirni uređaji još dugo biti dio naših života.

O Ianu Pearsonu
Ian Pearson diplomirao je primijenjenu matematiku i teorijsku fiziku 1981. na Sveučilištu Queens u Belfastu. Četiri je godine radio u tvrtki Shorts Missile Systems, a zatim je prešao u BT Laboratories kao analitičar performansi. Kasnije se bavio projektiranjem mreža, računalnom evolucijom, kibernetikom i mobilnim sustavima. Od 1991. do 2007. u BT-u je radio kao futurolog. Zadatak mu je bio pratiti i predviđati nove pravce razvoja u informacijskoj tehnologiji, uzimajući pritom u obzir i tehnološke i društvene implikacije. Sada to isto radi u Futurizonu, maloj ustanovi koja se bavi budućnošću.

Pridruženi je član Britanskog računalnog udruženja, Svjetske akademije znanosti i umjetnosti, Kraljevskog umjetničkog društva, Instituta za nanotehnologiju i Svjetske zaklade za inovacije. Ima počasni doktorat Sveučilišta u Westminsteru.