Histogram

Fotografima starog kova histogram je nova i neobična pojava, što je zapravo histogram

Novopečeni digitalni fotografi također ne shvaćaju što je histogram i zašto bi ga trebali koristiti. Poznavanje strukture histograma, njegove definicije, načina na koji ga "čitati" i kako ga koristiti pripada među najvažnije prednosti digitalne tehnologije, to znanje pomaže ispravljanju mnogih grešaka i vodi nas prema tehnički kvalitetnijoj, preciznijoj i boljoj fotografiji.

Što je zapravo histogram? Histogram je stupčasti grafikon. Kao i svaki grafikon ima dvije osi. Pogledajmo kako su one definirane i koje parametre opisuju.

Vertikalna os histograma ili kako je u matematici nazivamo "y" os, nema neki točno određen brojčani iznos, ta os služi za prikaz relativnog broja piksela koji imaju određenu vrijednost svjetline, a broj tih piksela uz ostale karakteristike slike ovisi i o njezinoj veličini, odnosno o ukupnom broju piksela koji se nalaze u slici. Za ovu os možete smatrati da prikazuje postotke pojedinih piksela, precizniji bi izraz bio da pokazuje udio pojedinih piksela u slici. Da je tome tako možemo se uvjeriti ako promatramo histogram iste fotografije različitih veličina. Prvi je histogram priložene fotografije ukupne veličine 1.920.788 piksela, a nakon toga je fotografija smanjena. Nova fotografija ima veličinu koja se može prikazati na našim stranicama, ukupni je broj piksela samo 160.000 - ravno 12 puta manje! Kao što možete vidjeti histogram je ostao gotovo identičan. Mogu se uočiti neke sitnije razlike s lijeve strane jer se smanjenjem iz starih piksela matematički računaju novi pikseli s novim vrijednostima, no te su razlike zanemarive.

Da bi zadržao značenje i ostao konzistentan histogram se po "y" osi mora automatski prilagođavati značajkama slike te stoga ne može imati precizno određenu skalu, no situacija je potpuno drugačija kod "x" osi, ona ima po jedan stupac za svaku vrijednost piksela, gledajući s lijeva na desno, od 0 do 255.

Sad možemo dati i definiciju koja će, iako zvuči stručno, nakon ovog kratkog objašnjenja biti razumljiva: histogram je grafički prikaz udjela piksela po razinama.

Gdje god i kako ga god vidjeli, histogram uvijek ima istu strukturu, njegovo je prikazivanje standardizirano. Odnos širine i visine je otprilike isti, na krajnjoj lijevoj strani su pikseli s vrijednošću 0 odnosno oni koji su na sivoj skali s 256 nijansi u potpunosti crni, na krajnjoj desnoj strani su pikseli s vrijednošću 255 odnosno oni koji su na sivoj skali s 256 nijansi u potpunosti bijeli. Između su poredani pikseli koji imaju raspon ostalih vrijednosti sive skale.

Određeni problemi nastaju kad histogram pratimo prilikom fotografiranja. Za prikaz svih 256 razina dubine bita treba LC zaslon velikih dimenzija i visoke razlučivosti. Većina fotografskih aparata nema takav zaslon, a oni koji ga imaju moraju nam prikazati i fotografiju, dakle ne mogu staviti histogram preko cijele površine zaslona, stoga je histogram kojeg gledamo na aparatu prilikom fotografiranja gotovo uvijek pojednostavljena verzija, no još uvijek izuzetno korisna svima koji histogram znaju pravilno interpretirati.

Ovako postavljen izgled histograma ima i jednu manu, u nekim slučajevima histogram nema baš dovoljno dobru mogućnost prikazivanja informacija po vertikalnoj osi. Kad je u pitanju prosječna scena neće biti problema u prikazu, no kad treba interpretirati scenu koja ima veliki broj piksela istih vrijednosti nastaju problemi. Kako se oni očituju, a kako se rješavaju? Očituju se u tome da ako histogram prikažemo tako da se prikažu baš svi pikseli kojih u slici ima najveći broj informacije o ostalim pikselima postaju nečitljive. Pogledajmo na primjeru već prikazane fotografije plesača koji izvode svoj performance kako bi izgledao histogram u kojem su prikazani baš svi pikseli.

Vidimo da kod takvog histograma informacije o pikselima kojih u slici ima manje za naše potrebe više ništa ne kazuju, one su sve sabijene u jednu tanku liniju. Da se to ne dogodi, te da histogram zadrži svoju korisnost, kod situacije u kojoj ima previše piksela iste vrijednosti ne prikazuju se svi pikseli, višak se jednostavno odsječe. To ne znači da oni nisu prisutni u slici, to jednostavno znači da zbog praktičnosti nisu prikazani svi pikseli, na nama je da ih zamislimo kao visoki "šiljak" koji se ne prikazuje zato što izlazi iz okvira.