Kreativna upotreba dubinske oštrine

Kontrola dubinske oštrine važan je kreativni čimbenik svake fotografije

Svatko tko se želi fotografijom koristiti kao sredstvom kreativnog izražavanja trebao bi znati kako i kada koristiti kontrolu dubinske oštrine. Pogledajmo prvo kako to uopće izgleda na fotografiji. Imamo dva cvijeta, jedan ispred drugog i pozadinu. Na prvoj slici aparat koristimo tako da je područje dubinske oštrine plitko, to je područje označeno širinom plave vrpce.

Kad je područje plitko samo je sredina većeg cvijeta oštra, cvijet koji se nalazi u prednjem planu neoštar je, kao i pozadina. Na taj način oni se ne nameću i ne bore se za pažnju s cvijetom koji je očito glavni motiv slike. Želimo li dakle neki dio slike posebno naglasiti, dati mu neku važnost u odnosu na ostatak scene možemo se koristiti kontrolom dubinske oštrine kako bismo postigli takav efekt.

Na drugoj je slici područje dubinske oštrine prošireno, ponovo smo ga označili plavom bojom. Sada ne samo da je kompletan veći cvijet oštar nego je oštar i veći dio prvog cvijeta.

Pozadina je još uvijek neoštra, ali nedovoljno, kružić neoštrine se smanjio i pozadina počinje dobivati strukturu. Ta struktura nije dovoljno precizna da bi mi uočili o čemu se tu radi, ali je dovoljno naglašena da nam privlači pažnju i tako se nameće kao punopravan element fotografije. Odjednom je naša pažnja podijeljena između pozadine, velikog cvijeta u sredini i manjeg cvijeta u prvom planu.

Vidimo da se kontrolom područja dubinske oštrine i njegovim strateškim smještajem u određeni dio slike možemo koristiti kao elementom koji će nekim dijelovima slike dati manju ili veću važnost. To je važan dio tehnike komponiranja slike, uz pomoć kontrole dubinske oštrine možemo naglašavati neke dijelove slike, omekšavati druge dijelove, ako je potrebno do potpune neprepoznatljivosti, pretapati boje, oblike i strukture. Evo i primjera, radi se o fotografiji kormila za upravljanje skelom. Na prvoj fotografiji koja ima veliko područje dubinske oštrine nije baš jasna poruka, dosta toga je oštro i ta fotografija izgleda više kao vježba o upotrebi dijagonala u kompoziciji.

Druga je fotografija selektivno oštra, zbog malog polja dubinske oštrine na fotografiji je oštra samo ručka, štoviše čak samo jedan njezin dio i područje drvene grede oko ručke na kojem je ruka skelara ostavila svijetli trag. Hrapava struktura drvene grede izgrižena je znojem i istrugana tvrdom, žuljevitom kožom brida ruke. Nadalje, cijela se greda izdvojila od pozadine tako da fotografija daje osjećaj veće dubine. Kutovi fotografije su dodatno zamućeni i zatamnjeni jer je objektiv korišten na maksimalnom otvoru zaslona od f/1.4, a većina objektiva daje takvu definiciju kutova kad se koriste sa zaslonom otvorenim do kraja. Ovo je još više naglasilo područje oštrine. Ovakva slika, onome tko je zna ispravno gledati i percipirati, govori mnogo i odašilje jasnu poruku o teškom životu skelara.