Udaljenost, veličina i perspektiva

Perspektiva ovisi samo o udaljenosti fotografa od objekta snimanja

Govoreći o perspektivi spomenuli smo i linearnu perspektivu te promjenu veličine objekta s udaljenošću, to je u osnovi ista pojava, paralelne linije i plohe konvergiraju s povećanjem udaljenosti stoga što se s povećanjem udaljenosti prividno smanjuju. Ti su odnosi vrlo jednostavni, veličina objekta na slici mijenja s obrnuto proporcionalno s udaljenošću.

Objasnimo to na jednostavnim primjerima. Imamo dva objekta, recimo ulične svjetiljke koje su od fotografskog aparata udaljene na primjer 10 metara i 20 metara, druga svjetiljka koja je udaljena 20 metara duplo je dalje od prve koja je udaljena 10 metara pa će stoga na slici biti duplo manja.

Kad bi druga svjetiljka bila udaljena 30 metara njezina bi veličina na slici u odnosu na svjetiljku koja je udaljena 10 metara bila triput manja. Vidimo da ako udaljenost raste u omjerima 1 naprema 2 i 1 naprema 3 veličina opada u omjerima 2 naprema 1 i 3 naprema 1.

Taj se odnos zadržava i u cijelom opsegu, pa će svjetiljke koje stoje na udaljenosti od 10 i 40 metara biti u omjeru 4 naprema 1 tj. ona bliža biti će 4 puta veća od one udaljenije. Ovo je vrlo važan odnos kojeg svakako treba zapamtiti i koristiti ga prilikom fotografiranja.

Kad na primjer postavljamo set za snimanje predmeta, veličina seta, odnosno prostor kojeg smo odredili za smještaj objekata može znatno utjecati na perspektivu. Prilikom fotografiranja predmeta koje ne možemo pomicati, kao što su ulične svjetiljke iz našeg primjera, perspektivu možemo mijenjati udaljavanjem od objekta snimanja, no tu se odnosi počinju mijenjati.

Uzmimo opet za primjer naše svjetiljke, prva je udaljena 10, a druga 20 metara, njihove su veličine na slici u odnosu 2 naprema 1, recimo sada da se udaljimo na 20 metara od prve svjetiljke, druga je sada udaljena od nas 30 metara. Vidimo da se odnos znatno promijenio, njihova veličina na slici više se ne odnosi kao 2 naprema 1 nego kao 3 naprema 2 (odnosno 30 naprema 20 pa to možemo skratiti na 3 naprema 2 – za one kojima nije jasno kako smo došli do ovih brojki).

Rekapitulacija: na prvoj slici druga je svjetiljka duplo manja od prve, na drugoj slici je samo za 1/3 manja od prve. Kad bi se još više udaljili razlika u veličini još bi se više smanjila. Naravno one nikad neće izgledati isto ali na kraju mogu izgledati dovoljno slično, no dešava se još jedna promjena, kako se smanjuje razlika u veličini tako se naizgled smanjuje i razlika u udaljenosti između svjetiljaka, ako se dovoljno udaljimo razlika između nas i prve svjetiljke, postat će skoro ista kao razlika između nas i druge svjetiljke. Ako smo udaljeni 10 metara od prve, druga koja je na 20 metara je duplo dalje, dakle razlika u udaljenosti je 100%. Ako se udaljimo 100 metara od prve druga je sad 110 metara od nas, razlika u udaljenosti je sad samo 10% pa na slici te svjetiljke kad ih snimamo sa 100 metara udaljenosti međusobno izgledaju 10 puta bliže nego kad ih snimamo s 10 metara udaljenosti. Naravno da će one biti presitne kad smo tako daleko pa ćemo posegnuti za objektivom veće žarišne duljine i tako nastaje pojava koju iskusni fotografi pokušavaju objasniti početnicima: da teleobjektivi komprimiraju perspektivu, odnosno da se udaljenost među objektima prividno smanjuje kad koristimo teleobjektiv.

Vrijedi i obrnuto, ako se približimo na 5 metara udaljenosti će sada iznositi 5 i 15 metara, što znači da će druga svjetiljka na slici izgledati 3 puta manja, također će izgledati kao da je druga svjetiljka 3 puta dalje od prve. Naravno da bi sa 5 metara u kadar uhvatili cijelu svjetiljku moramo posegnuti za objektivom koji ima širi vidni kut – širokokutnim objektivom – kako sada svjetiljke izgledaju udaljenije nego što jesu kažemo da takav objektiv naglašava perspektivu.