Psihološki učinak boje

Iako pouzdano možemo identificirati i imenovati tek šest boja postoji snažan psihološki učinak pojedine boje koji omogućuje izravnu i direktnu komunikaciju.

Prema psihološkoj reakciji boje općenito dijelimo u tople i hladne. Tople boje su crvena, narančasta i žuta, a hladne su plava, zelena i ljubičasta. Ova podjela nije uvjetovana, kako se često misli, samo povezivanjem boje sa stvarnom temperaturom. Logika koja govori da nas plava boja podsjeća na osvježavajući efekt hladne vode, a da u vatri možemo vidjeti crvene, narančaste i žute plamenove pa su to tople boje uglavnom stoji, ali ne baš uvijek. Često zaboravljamo da postoji plamen plave boje i da on proizvodi višu temperaturu od crvenog. Toplo i hladno se odnose na našu reakciju prema bojama, a ta reakcija još uvijek nije do kraja objašnjena, no sasvim je pouzdano utvrđeno da je ona direktna, odnosno da nije ovisna o naučenoj ili kulturološki usvojenoj reakciji.

Svjetlost direktno utječe na naš nervni sustav, a različite valne duljine, odnosno različite boje izazivaju različite reakcije. Izmjereno je da se mišićna snaga i tjelesna cirkulacija pojačavaju pod utjecajem svjetla i da rastu u sekvenci: plavo, zeleno, žuto, narančasto i crveno; zato nas crvena boja pobuđuje. Također je poznato da duži period bez izlaganja svjetlu uzrokuje psihološke poremećaje, depresiju i sklonost samoubojstvima. Ta je pojava primijećena kod stanovnika polarnog kruga za vrijeme duge polarne noći, a korištena je od pamtivijeka za slamanje zatvorenika koje su smještali u duboke tamnice, daleko od svjetlosti dana. Svjetlost i boje direktno utječu na naš organizam, pa se to pokušava iskoristi i u kromaterapiji, liječenju bojama. Sve su ovo zanimljive informacije koje se na različite načine mogu primijeniti na fotografijama, pogotovo danas kad nam digitalna tehnologija omogućava jednostavnu manipulaciju bojama.

Zanimljivo je znati da gledano sa strane vizualne percepcije tople boje kao da su bliže promatraču od hladnih, one kao da pokušavaju izaći iz fotografije dok se hladne naizgled udaljavaju. Crvena, narančasta i žuta boje su prvog plana; zelena se lagano povlači u pozadinu pa je možemo nazvati i bojom srednjeg plana, a plava je boja daljine, boja neba, horizonta i atmosferske izmaglice.

Psihološki učinak po pojedinim bojama:

Crvena boja ostavlja dubok utisak na svakog čovjeka, ona razdražuje, pobuđuje i uzbuđuje, podsjeća nas na krv, vatru i revoluciju. To je ujedno i boja strasti i seksualnosti. Crvena boja signalizira opasnost pa je koristimo prilikom upozorenja. Potiče mišićnu snagu i stimulira tjelesnu cirkulaciju, instinktivno je povezujemo s primitivnim, osnovnim nagonima.

Narančasta boja nalazi se između žute i crvene, no po značenju je bliža crvenoj iako nije toliko nametljiva. Zrači snagom i toplinom. Ona je vesela i ponosna, a često označava blaženstvo. Budisti tako nose narančastu odjeću kako bi označili pozitivnost, strpljivost i posvećenost duhovnom razvoju.

Žuta je najsvjetlija boja, vesela i topla simbolom je sreće i uspjeha, a u čistom je tonu sjajnija i zamjetljivija čak i od bijele. Ona ima širok raspon značenja prije svega zato što je najosjetljivija. Najmanja primjesa druge boje može joj promijeniti značenje te od simbola raskoši, strasti pa čak i oholosti koje pripisujemo snažnoj i jasnoj žutoj lako može postati boja nečasnosti i sramote (u srednjem su vijeku prostitutke nosile marame prljavo žute boje). Živahna, energična, radosna i vesela ona na našu psihu djeluje poticajno. Kad se žuta približava bijeloj djeluje ljupko i sanjalačko, no kad je tamna i zasićena neće više biti ugodna oku. Tamno žuta i žuta s nijansom zelene smatra se simbolom zavisti (tako se udomaćio izraz: pozelenio je od zavisti), ljubomore, izdaje, nevjere i kukavičluka.

Zelena boja simbolizira zdravlje, plodnost, samopoštovanje. Uz malo plave nijanse ostavlja utisak svježine i mira dok uz primjese žute djeluje malo aktivnije i toplije. Smatra se simbolom skitnica i lutalica. Djeluje umirujuće, odmara fizički (naš je vidni sustav najosjetljiviji u ovom području pa se najmanje napreže) i psihički. Asocira na odmor, oporavak i novi početak, poput prirode koja nakon duge zime u proljeće zazeleni.

Plava boja simbolizira mudrost, vjernost, snagu, nepokolebljivost, nedostižnost i beskonačnost. Ona je boja visoke plemenitosti, pa se za aristokrate često kaže da imaju plavu krv. Pobuđuje na meditaciju, poniranje u unutrašnji mir i prošlost; često djeluje sanjivo i nostalgično, pa u engleskom jeziku riječ blue označava upravo takvo raspoloženje.

Iako se nalazi na suprotnom kraju spektra od crvene, na slikarskoj paleti ljubičasta nastaje kombiniranjem crvene i plave, pa može dobiti crvenu ili plavu nijansu. Kao takva ona se nalazi na prekretnici između toplih i hladnih boja, dviju suprotnosti s obzirom na psihološki učinak. Ljubičasta je boja mistike, magije, odricanja; simbolizira tajnovitost, strpljivost i unutrašnje bogatstvo. U tamnijim tonovima simbolizira žalost, tugu i patnju.

Bijela boja simbol je nevinosti, čistoće i poštenja. Sjajna, blještava crna predstavlja otmjenost i formalnost, a zagasita, mutna crna pokoru, žalovanje i smrt. No ove odrednice vrijede samo za zapadne civilizacije, u drugim su kulturama poveznice često drugačije, tako u mnogim azijskim zemljama bijela boja simbolizira tugu i žaljene.

Kategorija: 
Color Management

Objavljeno: 04.01.2006.