Gledajte naopako

Gledanje naopako omogućuje nam da se ne vežemo za konkretne elemente fotografije.

Čitao sam nedavno intervju s jednim od najboljih britanskih fotografa koji se specijalizirao za krajolike. Taj je fotograf radio na srednjem formatu, a onda je započeo raditi s tehničkom kamerom. Takvi aparati nemaju mogućnost korištenja pentaprizme pa sliku treba gledati na mutnom staklu, okrenutu naopako. I tako je on sav iznenađen neobičnim otkrićem izjavio kako je začuđen da su mu, otkad koristi tehničku kameru, kompozicije fotografija znatno bolje.

Očito nikad nije čuo za trik kojeg slikari koriste već stoljećima. Objese sliku na zid, okrenu joj leđa, nagnu se prema naprijed i kroz noge gledaju sliku - naopako. Gledani naopako neki objekti gube odnos s realnošću, apstraktna kvaliteta fotografije dolazi tada više do izražaja. Ravnotežu kompozicije, odnose boja, objekata, tamnih i svijetlih područja lakše je uočiti. Jeste li ikada svoje fotografije gledali okrenute naopako? Pokušajte, mogli biste se iznenaditi.

Apstrakcija oblika omogućuje nam da se ne vežemo za konkretne elemente fotografije te je uočavanje odnosa ploha i njihovih tonskih vrijednosti vrlo jednostavno. Pogledajte naš primjer koji je namjerno vrlo elementaran. Na ovako jednostavnoj fotografiji gotovo da se ne može nešto krivo fotografirati, pa ipak kad fotografiju zarotiramo za 180 stupnjeva izuzetno lako uočavamo njezine greške.

U donjem djelu fotografije nalazi se dio teleskopa svjetlije boje, u gornjem lijevom kutu – koji nakon rotacije postaje donji desni kut – ima previše nepotrebnog prostora, a taj je prostor i presvijetao. Fotografija treba novi izrez i zatamnjenje tog kuta. Kad smo to napravili ponovo smo zarotirali fotografiju u njezinu ispravnu orijentaciju i uvjerili se da ona sad zaista bolje izgleda.