Vizualni dnevnik

Kako napredovati u fotografskom izričaju i ujedno pratiti svoj napredak

Želimo li usavršiti svoje fotografsko umijeće treba što je moguće više fotografirati, no pod procesom fotografiranja podrazumijeva se mnogo toga, ne samo pritisak okidača! Podrazumijeva se kritično i kreativno gledanje, podrazumijeva se promišljanje fotografije prije nastanka, podrazumijeva se njezina analiza nakon nastanka, podrazumijeva se da svakoj fotografiji koju smo napravili damo njezinu priliku da "progovori" za sebe, a ona to nikako ne može ako joj posvetimo djelić sekunde i na kraju podrazumijeva se kritičan i iskren stav prema
samome sebi i osobnim motivacijama.

Kako sve ovo ostvariti? Zapravo jednostavno, sve što trebate je velika bilježnica ili registrator, malo dobre volje i discipline. Uz ta jednostavna pomagala moguće je napraviti dnevnik rada ili kako smo ga mi nazvali vizualni dnevnik. Koja je svrha takvog načina arhiviranja fotografija? Kao prvo selekcija. Sve što ide u taj dnevnik mora biti razvijeno ili isprintano, znači moramo dobro pregledati svaku svoju fotografiju i odlučiti koja zaslužuje i da li uopće zaslužuje biti tamo. Ako se odlučimo staviti je u dnevnik moramo za to imati dobar razlog i kad je konačno zalijepimo moramo te razloge pokraj fotografije i napisati. Cijeli taj proces zapravo od nas zahtijeva veći dio onog što smo naveli u prvom pasusu. Ako ustanovimo da zapravo nemamo što zalijepiti moramo se više potruditi i porazmisliti o promišljanju fotografije prije nastanka.

Tekst koji ide uz fotografiju mora biti u potpunosti iskren, on služi vama kao referenca, pokazuje vaše stanje svijesti u određenom trenutku. Zašto ste odabrali baš tu fotografiju, a ne neku drugu? Možemo započeti s tehničkim aspektima fotografije koje treba razmotriti i eventualno zapisati:
Da li je fotografija dobro izoštrena? Koliko je to utjecalo na naš izbor?
Da li je pokret zamrznut ili razmazan? Kakav dojam to daje na toj fotografiji?
Kolika je dubinska oštrina i zašto nam na toj fotografiji to pogoduje?
Kakva je ravnoteža bijelog i zašto nam je to važno?
Koliko fotografija ima šuma (zrna) i da li je to utjecalo na naš izbor baš te fotografije?
Napišite sve parametre ekspozicije i postavke aparata, možete čak i ispisati Exif i zalijepiti pokraj fotografije. Ako se radi o filmu zabilježite tip filma, uvijete razvijanja, foto laboratorij u kojem ste razvijali, koje marke je uređaj (često se postavlja pitanje: treba li razvijati Fuji filmove u Fuji strojevima, a Kodak filmove u Kodak strojevima), na kojem papiru je razvijena fotografija.

Kod crno bijele fotografije sve parametre razvijanja filma i papira uključujući temperaturu, razrjeđenje i tip razvijača, istrošenost razvijača, tip fiksira i slično.

Na kraju dolazi i završni zaključak o tome koji tehnički aspekti pozitivno djeluju na ukupni dojam, a koji negativno. Nakon toga možemo krenuti korak dalje, kakvo je svjetlo i kako to utječe na dojam i atmosferu, što je s kompozicijom? Da li je na fotografiji uhvaćen neki poseban trenutak? Kako fotografija komunicira s gledateljem, koju poruku prenosi? Koju emociju izaziva u vama kao autoru?

Sve to ili veći dio toga trebalo bi napisati uz svaku fotografiju. To će vas natjerati da zastanete i razmislite, da pokušate definirati neke osnovne parametre i naučite ih razlikovati te samim tim i bolje primjenjivati. Također će vam omogućiti da pratite svoj napredak, nakon nekog vremena možete se vratiti bilo kojoj fotografiji i vidjeti da li još uvijek imate isto mišljenje o njoj. Ako je došlo do promjene zapišite to ispod originalnog teksta, naravno da morate pokraj svake fotografije napisati i datum.

Osim svojih fotografija trebate to isto napraviti s tuđim fotografijama koje su vas iz bilo kojeg razloga oduševile, inspirirale ili su na neki način utjecale na vas i vaše fotografsko viđenje svijeta. Ako pročitate negdje neki tekst koji je na neki način posebno utjecao na vas kopirajte ga i zalijepite. Vizualni dnevnik treba biti vaš osobni portret u svakom smislu. Kako svi mi imamo lice i naličje, možete također staviti i fotografije koje smatrate neuspjelima i napisati zašto su neuspjele, na taj način naučit ćete kako ne ponoviti greške.

Postoji još jedan važan čimbenik, da bismo napredovali u fotografiji moramo stalno širiti horizonte, moramo se razvijati i rasti, to je evolucija vas kao fotografa, a evolucija je zasnovana na mutacijama, promjenama koje omogućavaju prilagodbu i iskorak na novi, viši stupanj. Zato je potrebno izlaziti iz okvira u kojima se trenutno nalazimo, a da bismo te iskorake mogli vrednovati obično je potrebno neko vrijeme. Jedan moj poznanik koji se bavio dizajnom imao je običaj osmisliti nešto novo i onda to zalijepiti na zid preko puta radnog stola. Ako nakon dva tjedna svakodnevnog gledanja u novi rad nije mogao naći zamjerku smatrao je da je posao dobro obavljen. Slično je i s našim fotografijama, probajte nešto novo, zalijepite to, opišite to, zašto ste to uopće pokušali i onda se tome, kako vrijeme prolazi povremeno vraćajte, kako biste ustanovili da li je mutacija završila u slijepoj ulici evolucije ili je postala iskorak dalje i napredak kojeg ste tako željno očekivali.

Kategorija: 
Foto Savjeti

Objavljeno: 15.01.2007.