Kada koristiti stativ

Stativ je jedan od najvažnijih, ali najzanemarenijih dijelova fotografske opreme.

Prema jednoj neslužbenoj statistici vibracija fotoaparata kriva je za 90 % neoštrih fotografija, tek 10 % otpada na loše izoštravanje. Ako fotografirate s malim brzinama zatvarača, svaki i najsitniji pomak aparata uzrokovat će neoštrinu u slici. Koja je to brzina s kojom se ne bi smjelo snimati iz ruke? Ona ovisi o žarišnoj duljini objektiva. Pravilo je da se kao minimalna vrijednost uzima recipročna vrijednost žarišne duljine objektiva. To znači da s objektivom od 50 mm prilikom snimanja iz ruke ne bi trebali koristiti ekspozicije duže
od 1/60 sekunde. Ako koristite objektiv od 200 mm ta se
vrijednost penje na 1/250 sekunde.

"Glupost! Ja s objektivom od 50 mm koristim bez problema brzine zatvarača od 1/15, pa čak i 1/8 sekunde! Imam mirne ruke." Ponosno će izjaviti neki fotografi. Takve ćete fotografe često vidjeti kako nose ogromne torbe pune najrazličitije i najskuplje opreme, ali među tom opremom nećete primijetiti stativ. Često su to fotografi koji kupuju najkvalitetnije i najoštrije objektive, a onda vrhunsku oštrinu upropaste fotografirajući iz ruke. Zašto takva izjava ne stoji? Zato što je pobijaju iskustvo i stručne analize. Nemojte misliti da je ovo pravilo određeno proizvoljno, napravljeni su testovi i ustanovljeno je da su to vrijednosti koje može koristiti fotograf mirne ruke, ako vam se ruke tresu brzine zatvarača trebale bi biti dvostruko, pa i trostruko kraće.

Razlika se naravno neće vidjeti na fotografijama 10 x 15 cm. Što je fotografija manja neoštrina smije biti veća. Nema većeg razočaranja od onog kad se za fotografiju koja je na LC zaslonu digitalnog aparata ili kontaktnoj kopiji izgledala upravo savršeno nakon povećanja ustanovi da je potpuno neoštra. Tek će provjera negativa povećalom pokazati da je on neoštar i da greška nije nastala prilikom povećavanja. Dobar je stativ dugoročna i isplativa investicija. Ponekad je bolje imati osrednji objektiv i aparat na stativu, nego najkvalitetniji objektiv s kojim fotografirate iz ruke.

Dobra zamjena za stativ su objektivi ili aparati s ugrađenom stabilizacijom, no niti oni ne pomažu u nekim slučajevima, na primjer želimo li napraviti dvije identične fotografije koje će se razlikovati u ekspoziciji, kako bismo iz njih dobili fotografiju koja prikazuje veliki dinamički raspon, stativ je nezaobilazno pomagalo.

U profesionalnoj upotrebi koriste se razne vrste stativa, zajedničko im je to što se stativ kupuje odvojeno od sklopa na koji se pričvršćuje fotografski aparat - taj se sklop naziva "glava". Tako fotograf može imati više vrsta stativa i glava te ih može kombinirati prema potrebi koju određeni tip fotografije zahtijeva. Fotografi početnici najčešće kupuju jeftinije stative koji se prodaju u trgovinama foto i video opremom. Takvi su stativi dobri za male i lagane digitalne aparate i video kamere. Prepoznat ćete ih po tome što dolaze
s integriranom glavom. Lagani su i praktični, ali ne odveć čvrsti i stabilni.

Ponosni vlasnici kompaktnih digitalnih foto aparata koji su uvjereni da razumiju problematiku zasigurno imaju smiješak na licu dok čitaju ovaj tekst, jer njihovi aparati zbog manje površine CCD osjetila imaju objektive žarišnih duljina od 6 do 30 mm. Oni dakle mogu bez problema snimati ekspozicijom od 1/10 sekunde, zar ne! Nije baš tako. Naime klasični SLR aparat kod fotografiranja iz ruke ima uporište u 3 točke, dvije ruke i glava, a pri tome su ruke naslonjene na tijelo što im daje dodatnu stabilnost. Kod snimanja digitalnim foto aparatom najčešće se kadrira gledajući u LC zaslon držeći zbog toga aparat prilikom snimanja s dvije ispružene ruke. Stabilnost takvog aparata bino je manja i on je puno osjetljiviji na drhtanje ruku i umornih mišića. Zato svaki put kod fotografiranja kod koje je brzina zatvarača recipročna vrijednost žarišne duljine objektiva (kod digitalnih foto aparata izraženo kao ekvivalent za 35 mm format) ili manja upotrebljavajte stativ.